Kolovoz je u većem dijelu Hrvatske bio rekordno topao, a iznimno visoke temperature obilježile su i cijelo meteorološko ljeto. Meteorolog Zoran Vakula u analizi za HRT osvrnuo se na temperaturna i oborinska odstupanja tijekom proteklih mjeseci, ali i na ono što trenutačne prognoze pokazuju za jesen i zimu, prenosi Index.
Prema preliminarnim podacima, srednja mjesečna temperatura zraka u kolovozu bila je diljem Hrvatske znatno viša od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.
Odstupanja su se uglavnom kretala između 3 i 5 stupnjeva, zbog čega je kolovoz u većini mjesta bio najtopliji otkad postoje mjerenja. Među većim hrvatskim gradovima iznimka je Rijeka, gdje je ovogodišnji kolovoz bio drugi najtopliji, iza rekordnog kolovoza 2024. godine.
Kolovoz donio velike razlike u oborinama
Visoke temperature nisu svugdje pratila i ista količina oborine.
U većem dijelu Hrvatske kolovoz je bio razmjerno suh, a ponegdje je količina kiše bila blizu rekordno niskih vrijednosti. Na Lastovu i u Makarskoj palo je tek oko deset litara kiše po četvornom metru.
Istodobno, pojedini su krajevi dobili višestruko više oborine. U Poreču i Rabu tijekom kolovoza je izmjereno više od 100 litara kiše po četvornom metru.
Slične razlike vidljive su i kada se promatra cijelo meteorološko ljeto, odnosno razdoblje od početka lipnja do kraja kolovoza.
U većini Hrvatske ukupna količina oborine bila je manja od prosječne, no bilo je i iznimaka. U Splitu je, primjerice, palo više kiše od klimatološkog prosjeka, ponajviše zbog vrlo kišnog srpnja.
Ljeto među najtoplijima u povijesti mjerenja
Temperaturna slika bila je mnogo ujednačenija. Ljeto 2026. gotovo je posvuda bilo iznimno toplo.
U Splitu je bilo treće najtoplije u povijesti mjerenja, iza 2003. i rekordne 2024. godine. Zagreb i Osijek zabilježili su drugo najtoplije ljeto.
Novi sezonski temperaturni rekordi zabilježeni su na Zavižanu te u Gospiću, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
Odstupanje srednje temperature od prosjeka uglavnom je iznosilo 2 do 3 stupnja. Prema Vakulinoj analizi, lipanj je bio vrlo topao, ponegdje i ekstremno topao, srpanj topao i vrlo topao, dok su i tijekom kolovoza zabilježeni novi apsolutni temperaturni rekordi.
I prvih osam mjeseci među najtoplijima
Na visokim pozicijama povijesnih ljestvica nalazi se i razdoblje od početka godine do kraja kolovoza.
Ipak, 2026. zasad nije nadmašila rekordnu 2024. godinu. U mnogim mjestima prvih osam mjeseci godine bilo je odmah iza rekordnih vrijednosti.
U Zagrebu i Osijeku to je razdoblje zasad treće najtoplije. Osim 2024., toplija je ondje bila i 2007. godina.
Oborinska slika ponovno se znatno razlikovala od kraja do kraja. U Osijeku je od početka godine palo oko 25 posto manje oborine od klimatološkog prosjeka, dok je na splitskom Marjanu izmjereno oko 20 posto više oborine.
Kakva će biti jesen i zima?
A što donose mjeseci pred nama?
Ako se ostvare trenutačne dugoročne prognoze, koje su već neko vrijeme prilično postojane, srednja temperatura zraka tijekom jeseni i zime trebala bi biti barem malo viša od prosjeka.
Povećana je i vjerojatnost većeg temperaturnog odstupanja, posebice tijekom zime.
To, međutim, ne znači da neće biti hladnih prodora i zimskih epizoda. Vakula naglašava da su povremena hladnija razdoblja i dalje moguća, ali prema sadašnjim prognozama vjerojatno neće biti toliko izražena kao toplija razdoblja.
Suša još neće odmah popustiti
Dobra je vijest da postoji umjerena do velika vjerojatnost da će se u većem dijelu Hrvatske tijekom sljedećih šest mjeseci dosadašnja suša barem djelomično ublažiti.
No, na značajnije poboljšanje još će trebati pričekati.
Prema kratkoročnim prognozama za sljedeća tri dana, ali i srednjoročnim prognozama za desetak dana, ne očekuje se znatnije ublažavanje sušnih prilika.
Drugim riječima, prema trenutačnim izgledima, nakon izrazito toplog ljeta Hrvatsku očekuje toplija jesen, a vrlo vjerojatno i toplija zima, dok bi se problem manjka oborine trebao postupno smanjivati, ali ne odmah.
