Ksilitol, odnosno ksilit ili brezin šećer, zaslađivač je koji se može pronaći u brojnim proizvodima, od žvakaćih guma bez šećera i slatkiša do napitaka i proizvoda za oralnu higijenu. Na deklaracijama se često navodi i pod oznakom E967, piše Fenix magazin.
Iako se dugo smatra prihvatljivom zamjenom za šećer, nova analiza ukazuje na moguću povezanost viših razina ksilitola u krvi s povećanim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.
Istraživanje obuhvatilo više od 17.000 ljudi
Istraživači su analizirali podatke 17.710 sudionika iz dviju velikih prospektivnih opservacijskih studija – kanadske CLSA i britanske EPIC-Norfolk. Cilj je bio ispitati postoji li povezanost između razine ksilitola u krvi i pojave ozbiljnih bolesti srca i krvnih žila u općoj populaciji.
Rezultati su pokazali da su sudionici s najvišim izmjerenim razinama ksilitola češće doživjeli velike kardiovaskularne događaje, uključujući srčani i moždani udar te smrt.
U kanadskoj skupini, koja je praćena šest godina, osobe s najvišim razinama ksilitola imale su 57 posto veći rizik od velikog kardiovaskularnog događaja u usporedbi s osobama s najnižim razinama.
U britanskoj skupini, u kojoj je praćenje trajalo čak 30 godina, povećanje rizika iznosilo je 18 posto.
Povezanost je ostala prisutna i nakon što su istraživači uzeli u obzir poznate čimbenike rizika, poput dobi, spola, pušenja, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa i razine masnoća u krvi.
Što je viša razina ksilitola, to je veći rizik
Posebno je zanimljiv nalaz da se rizik povećavao s koncentracijom ksilitola u krvi. Drugim riječima, što je razina ksilitola bila viša, to su se kardiovaskularni događaji češće pojavljivali.
Istraživači pritom ističu da se ksilitol prirodno nalazi u ljudskom organizmu kao nusprodukt metabolizma glukoze. Međutim, količine koje se dodaju prehrambenim i drugim proizvodima mogu biti višestruko veće od onih koje se prirodno nalaze u tijelu.
Jedno od mogućih objašnjenja istraživači vide u utjecaju ksilitola na trombocite, odnosno krvne pločice koje imaju važnu ulogu u zgrušavanju krvi.
Voditelj istraživanja Marco Witkowski iz berlinske Charité sa suradnicima je i ranije istraživao moguće učinke ksilitola na trombocite. Njihovi nalazi upućivali su na to da ksilitol može povećati njihovu reaktivnost i potencijal za stvaranje krvnih ugrušaka.
Takav mehanizam mogao bi biti važan jer krvni ugrušci mogu sudjelovati u nastanku srčanog ili moždanog udara.
Rezultati još ne dokazuju da ksilitol uzrokuje udar
Unatoč zabrinjavajućim rezultatima, važno je naglasiti da istraživanje nije dokazalo da ksilitol izravno uzrokuje srčani ili moždani udar.
Riječ je o opservacijskoj analizi, što znači da može pokazati povezanost između određene pojave i zdravstvenog ishoda, ali sama po sebi ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu.
Osim toga, razina ksilitola izmjerena u krvi ne pokazuje nužno koliko je neka osoba tog zaslađivača unijela hranom, pićem ili drugim proizvodima. Na koncentraciju ksilitola mogu utjecati i metabolički procesi koji se odvijaju u organizmu.
Zbog toga autori ne tvrde da je ksilitol dokazano opasan, već upozoravaju da je potrebno više istraživanja o njegovoj dugoročnoj sigurnosti za srce i krvne žile.
Rezultati su predstavljeni na ESC Congressu 2026., a u trenutku predstavljanja nisu bili objavljeni kao cjelovit znanstveni rad u recenziranom časopisu. Upravo zato rezultate treba tumačiti oprezno.
Za sada nema dokaza da će konzumacija ksilitola kod zdrave osobe izazvati srčani ili moždani udar. Ipak, nova analiza ponovno je otvorila pitanje koliko su popularni zaslađivači dugoročno sigurni te pokazala da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se njihov utjecaj na kardiovaskularno zdravlje bolje razumio.
