Bijela roda simbol je očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini, potvrda da živimo u zdravom okolišu. Stoga se stanje bijelih roda pažljivo prati, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi. Još 2000. godine pokrenut je projekt praćenja roda satelitskom telemetrijom pod nazivom “SOS Stork”, s ciljem utvrđivanja i smanjenja prijetnji sigurnosti roda.
Najveći neprijatelj
Najveći neprijatelj roda je čovjek. Upravo on presušuje močvare i bare, pa tako nestaju, za rode, slasne žabe i sitne močvarne životinje. Čovjek je i taj koji postavlja dalekovode, vjetrenjače te ilegalno i namjerno ubija rode, pa se tako pročulo da je prošle godine u Svetom Križu Začretju namjerno usmrćena jedna roda, ističu iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko – zagorske županije, te podsjećaju da je bijela roda strogo zaštićena vrsta, a strogo zaštićene životinje zabranjeno je:
- namjerno hvatati ili ubijati
- namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije
- namjerno uništiti ili uzimati jaja
- namjerno uništiti, oštetiti ili uklanjati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla
- oštetiti ili uništiti područja njihova razmnožavanja ili odmaranja
Novčanom kaznom od 7 tisuća do čak 200 tisuća kuna, ovisno o težini prekršaja, kaznit će se svaka fizička ili pravna osoba ako namjerno hvata ili ubija strogo zaštićene životinje, namjerno ih uznemirava, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništava ili uzima jaja, namjerno uništava ili oštećuje ili uklanja razvojne oblike, gnijezda ili legla, oštećuje ili uništava područja razmnožavanja ili odmaranja strogo zaštićenih životinja iz prirode i njihove razvojne oblike.
Prebrojavanje roda
Također, sedmu godinu zaredom provedeno je prebrojavanje bijelih roda na području Krapinsko – zagorske županije, sastavljeno od aktivnosti koje su uključivale prebrojavanje postojećih gnijezda bijelih roda, prebrojavanje mladih u gnijezdima te mjerenje uspješnosti gniježđenja.
Prebrojavanje se provodilo u dvije faze. U prvoj fazi, između 20. travnja i 20. svibnja, sakupljali su se podaci o lokacijama gnijezda i opći podaci o samom gnijezdu, dok se u drugoj fazi, između 15. lipnja i 10. srpnja, bilježila uspješnost gniježđenja u svim gnijezdima. Utvrđeno je uspješno gniježđenje na dvije lokacije u Zlatar Bistrici i Poznanovcu, a ukupno je zabilježeno sedam mladih roda. Parovi u Svetom Križu Začretju i Zlatar Bistrici ove godine nisu imali potomstvo, doznajemo iz Javne ustanove.
