U Dvoru Veliki Tabor je povodom manifestacije ‘Noć tvrđava’ otvorena gostujuća izložba Dvora Trakošćan. Radi se o izložbi ‘Trakošćan: od burga do muzeja’ autora Ivana Mravlinčića, inače višeg kustosa u Dvoru Trakošćan.
Ovom smo prilikom porazgovarali s autorom Mravlinčićem koji nas je najprije podsjetio na značaj ove izložbe, što ona prikazuje, ali i kako se povijesna priča jednog spektakularnog dvorca uklopila u prostore drugog, ništa manje atraktivnog.
Gostovanje vaše izložbe povodom ‘Noći tvrđava’ u Taboru nastavak je suradnje Dvora Trakošćan i Muzeja Hrvatskog zagorja. Kako se ova izložba o povijesti jednog od najpoznatijih hrvatskih dvoraca (Trakošćana) koncepcijski uklopila u prostor također jednog od najpoznatijih dvoraca u RH (Velikog Tabora)?
Izložba ‘Trakošćan: od burga do muzeja’ potvrdila je bliskost dvaju muzeja i njihovu uspješnu suradnju na realizaciji projekata. Obje izložbe postavljene su u dvjema prostorijama samih dvoraca, postav u velikom Taboru nalazi se u kuli, ambijentu koji je stariji, razvedenije je ziđe i bolje se prilagodio, pa čak izgleda atraktivnije nego trakošćanski. Oba dvorca danas su u dobrom stanju, imaju muzejsku namjenu i očuvanu originalnost građevine, Veliki Tabor iz ranijeg, renesansnog razdoblja, a Trakošćan iz 19. stoljeća, odnosno historicizma.
Podsjetimo se, što sve prikazuje izložba ‘Trakošćan: od burga do muzeja’?
Izložba je prilika da trakošćanski dvorac doživite na nov način, prolazeći kroz različite epohe, preobrazbe i nadogradnje koje su ga oblikovale kroz sedamsto stoljetni razvoj. Podijeljena je u tematske jedinice koje kronološki prate razvoj trakošćanskog dvorca. Započinje o predajama lokalnog stanovništva o Trakošćanu te nastanku samog imena, zatim slijedi pregled razvoja burgova na prostoru sjeverne hrvatske i dio o početku Trakošćana, odnosno romanička gradnja u 14. stoljeću. Tom najranijem, manje poznatom razdoblju, željelo se posvetiti više pozornosti stoga je opisana pretpostavljena gradnja, dijelovi te život u trakošćanskom burgu.
Kroz izložbu, osim o arhitekturi, saznajemo o životu u dvorcu, o vlasnicima, načinu kako je prešao u ruke slavne plemićke obitelji Drašković te postao glavni obiteljski posjed. Trakošćan, osim što je imao stratešku važnost, bio je sjedište vlastelinstva, plemićki dom te mjesto društvenog, gospodarskog i kulturnog života.
U početnim stoljećima često su se izmjenjivali vlasnici o čemu nam govori dio o najranijim gospodarima. Kroz dvije teme razrađen je dolazak obitelji Drašković i njihovo preuzimanje Trakošćana, a kratko je opisano i trakošćansko vlastelinstvo. Zbog sve većih težnji za utvrđivanjem, ali i udobnošću, burgovi se dograđuju i proširuju, pa tako se u gotičkom razdoblju trakošćanska romanička jezgra proširuje.
Opet potkraj 16. stoljeća u novovjekovnom razdoblju Draškovići izvode opsežnije zahvate kako bi pojačali građevinske strukture od napada vatrenim oružjem. Generacije Draškovića u 17. stoljeću pozicioniraju se među srednjoeuropskim plemstvom, ali i glavno sjedište obitelji postaje Klenovnik. Druga polovica 18. stoljeća doba je najveće izgradnje dvoraca u Hrvatskom zagorju, međutim Trakošćan se upravo tada napušta i počinje njegovo propadanje.
U 19. stoljeću iz zapuštena stanja dižu ga njegovi višestoljetni vlasnici, ostavljajući tako kontinuitet i identifikaciju objekta i obitelji. Opisana su tri zahvata provedena u svrhu obnove. Obrađen je dvorac i nakon Draškovića, njegovo osnivanje te počeci rada muzeja, kao i obnove pa i one izvedene do nedavno.
Izložba je u originalu otvorena u Dvoru Trakošćan u listopadu 2024. godine. Koji su elementi (eksponati), a koji popratni sadržaji sada izloženi u Dvoru Veliki Tabor? Što posjetitelji mogu vidjeti, iskusiti, doživjeti?
Kroz priču nas vode panoi na kojima su tekstovi i ilustracije te izložena građa. Izložena je muzejska građa čuvana u spremištu našeg muzeja, nije izložena u velikom broju te ju upotpunjuju presnimci na panoima ustupljeni od drugih ustanova. Pošto je glavni protagonist sam dvorac, izložba se u Trakošćanu proširila kroz i oko njega. Jedna od posebnih atrakcija je bila mogućnost interaktivnog doživljaja – na više od 20 lokacija, posjetitelji su putem QR kodova mogli koristiti svoje mobilne uređaje kako bi saznali više o arhitektonskim detaljima, povijesnim natpisima i građi. Pošto se u Velikom Taboru izložba ne dopunjuje kroz samu građevinu, in situ, skeniranjem glavnog koda dobiva se uvid u trakošćanske prezentirane točke. Multimedija na tabletima upotpunjuje nam iskustvo građevine. Izložba ima katalog, također se mogu održavati prateće edukativne radionice.
Izložba će u Taboru ostati do kraja kolovoza ove godine. Imate li zakazana daljnja gostovanja s navedenom izložbom?
Likovno i tehničko oblikovanje izložbe pogodno je za transport i jednostavno za postavljanje, postoji i mogućnost isprinta tematskih legendi. Trenutno smo u dogovoru o mogućnosti gostovanja izložbe u Kini.
A kako je ‘Noć tvrđava obilježena u Dvoru Trakošćan?
‘Noć tvrđava’ u Dvoru Trakošćan obilježena je bogatim i raznolikim programom koji je povezao kulturnu baštinu s ekološkom osviještenošću. Naglasak je stavljen na održivost i edukaciju, osobito najmlađih posjetitelja.
Program je uključivao stručna vodstva, dječju radionicu u organizaciji Astronomskog društva Varaždin, koncert na handpanu u izvedbi Ivana Judaša, eko-radionice u organizaciji Dvora Trakošćan, promatranje zvijezda te ponudu proizvoda lokalnih OPG-ova tijekom cijele večeri.
Cijela manifestacija bila je besplatna, a veliki interes posjetitelja još jednom je potvrdio važnost ovakvih događanja za promociju održivog razvoja i očuvanja kulturne baštine.
