Godinama se vodi tiha prehrambena bitka između maslaca i margarina, a sve više se čuje da je maslac zdraviji izbor. No je li to znanstveno utemeljeno ili tek rezultat povratka “prirodnim“ vrijednostima, prenosi Agroklub.
Maslac, proizvod životinjskog podrijetla, odavno ima status tradicionalne namirnice. Nasuprot njemu stoji margarin, izum industrijske ere, stvoren kao jeftinija i dostupnija alternativa. Iako je nekoć bio na lošem glasu zbog štetnih trans masti, situacija se danas uvelike promijenila.
Nutricionistica Katarina Vukelić pojašnjava da tvrdnja o prednosti maslaca datira iz vremena kada su margarine sadržavale hidrogenizirane biljne masti, koje su dokazano povećavale rizik od srčanih bolesti. Kako kaže, tehnologija proizvodnje margarina se u međuvremenu značajno unaprijedila, pa današnji proizvodi više ne sadrže te opasne sastojke. Ističe da nije realno ni pošteno uspoređivati današnji margarin s onim kakav je bio prije 20 ili 30 godina.
Maslac, iako prirodan, sadrži visok udio zasićenih masti koje su desetljećima smatrane glavnim krivcem za bolesti srca. Međutim, nutricionistica Margita Zlatić Crnković upozorava da se znanstvena perspektiva mijenja. Kaže kako se danas zna da učinak zasićenih masti ovisi o kontekstu prehrane i načinu života. Prehrana bogata povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim izvorima masti može ublažiti negativan utjecaj pojedinih sastojaka, uključujući i maslac.
Zanimljivo je kako oba proizvoda imaju svoje prednosti. Maslac se ističe sadržajem vitamina D i specifičnim okusom koji obogaćuje jela, dok su margarini danas često obogaćeni korisnim tvarima poput omega-3 masnih kiselina. Unatoč sve češćem slavljenju maslaca u medijima, stručnjaci upozoravaju da se ni jedan ni drugi ne mogu jednostrano proglasiti boljim.
Stručnjakinje naglašavaju kako ukupna količina i kvaliteta masti u prehrani igra ključnu ulogu. Preporuke ostaju jasne – zasićene masti, poput onih u maslacu, trebale bi činiti manji dio ukupnog unosa, a prednost se daje nezasićenim mastima iz biljnih ulja, orašastih plodova, ribe i sjemenki.
Za djecu i sportaše važno je osigurati dovoljan unos zdravih masti, dok bi osobe s povišenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti trebale posebno paziti na unos zasićenih masnoća. Vukelić podsjeća da je prirodno ne mora značiti i zdravo – i zmijski otrov je, kaže, prirodan, ali ga nitko ne bi preporučio za konzumaciju.
