Muzej Radboa jedno je od mjesta koje čuva bogatu tradiciju i povijest radobojskog kraja. Posjetitelji tamo mogu vidjeti rudarske, geološke i arheološke eksponate te se upoznati s bogatom poviješću Radoboja. Radobojski se kraj značajnije razvio nakon 1811. godine, kada je pronađeno nalazište samorodnog sumpora. Rudarstvo je nastavljeno pronalaskom novog podzemnog bogatstva, ugljena, a usporedno s tim, otkriveni su vrijedni fosili i arheološki nalazi, pa je Radoboj ujedno postao i stjecište vrsnih znanstvenika.
– Najbogatije je svjetsko nalazište fosilne flore, fosilnih kukaca, riba i školjka koja potvrđuju da je ovdje nekad bilo Panonsko more. U Radoboju je pronađena okamina lista vinove loze stara između 12 i 14 milijuna godina koja je ujedno najstarija okamina ovakve vrste u Europe. Nalazi fosilnih kukaca poput mrava, cvrčaka, skakavaca i cvjetnih osa u svijetu su vrlo rijetki, te je iz tog razloga i radobojska zbirka vrlo dragocjena. Ujedno je na području Radoboja otkriveno desetak arheoloških nalazišta iz različitih razdoblja ljudske prošlosti, a četiri su smještena na prostoru Strahinjčice i njenom južnom prigorju: Crkvišu, Hajdinem zernu, Platu i Podstenju – govori nam ravnateljica Muzeja Ivana Hazulin Pospiš.
Temelj za budućnost
Dugu povijest naseljavanja ovih prostora mogu potvrditi mnogi arheološki nalazi s različitih lokacija. Od 2013. godine u Radoboju se provode moderna arheološka istraživanja, poput arheoloških terenskih pregleda i iskopavanja, kojima je prikupljena većina predmeta izloženih u stalnom postavu Muzeja Radboa.
– Na taj su način sakupljena sva znanja i vještine koja čine temelj za buduće generacije i svjedoče bogatom povijesnom identitetu koji je predstavljen u geološkoj, rudarskoj i arheološkoj zbirki, a koja je sačinjena od vrijednih prirodnih, povijesnih i kulturnih eksponata ovog područja. Koncept Muzeja sačinjen je kronološkim redoslijedom koji počinje uvodnim filmom o pradavnom životinjskom i ribljem svijetu Panonskog mora stvarajući pritom dojam da su i gledatelji dio te vodene priče. Putem multimedije, infokioska, tableta i LCD zaslona osjetljivih na dodir, prelazi se preko muzejskih zbirki koje su ujedno popraćene audio i video efektima i osvjetljenjem. U muzeju se nalazi i niz drugih inovacija, tableta koji reprezentiraju 2D i 3D markere putem kojih se posjetiteljima dočarava proširena stvarnost, a LCD TV zasloni imaju funkciju prikaza fosilnih nalaza i artefakata putem okretanja za 360 stupnjeva. Sadržaj vezan uz zvuk dostupan je i putem dvokanalnih audio slušalica s pomoću kojih posjetitelj čuje intervjue dvojice živućih rudara i rudarske pjesme. Tonski zapis vezan je uz onaj slikovni putem kojeg možete rudare i vidjeti. Na kraju obilaska na zaslonu osjetljivom na dodir možete odgovoriti na dvadeset pitanja i provjeriti znanje o muzejskom postavu – opisuje ravnateljica Hazulin Pospiš.
Što posjetitelje očekuje u nadolazećoj 2026. godini?
Muzej Radboa planira kontinuiran i bogat program u idućoj godini. Konkretno, Muzej organizira i sudjeluje u nizu manifestacija tijekom cijele godine, počevši od Noći muzeja krajem siječnja. Zatim je tu Međunarodni dan muzeja, ForestFest, tradicionalna Radobojska ljetna događanja, Dani Općine, Advent u Radoboju i mnoga druga događanja…
Muzej će od 20. siječnja do 31. ožujka ugostiti izložbu o rudarskoj i geološkoj baštini Idrije i Almadéna pod nazivom ‘Tekoče srebro Almadén & Idrija = živo srebro, živa dediščina/Tekuće srebro, Almadén & Idrija – živa i živa baština’ Mestenega muzeja Idrija te time omogućiti da vrijedan sadržaj o rudarskoj i geološkoj baštini Idrije i Almadéna postaje dostupniji širem krugu korisnika, budući da je izložba tematski i sadržajno vezana za rudarsku baštinu zagorskog kraja. Cilj je osvještenje lokalne, ali i šire zajednice koliko je različitih faktora utjecalo na rad rudnika u Radoboju u najranijoj fazi. Rudnik tada nije bio isključivo održavan od vanjske zajednice, već međunarodno dobro zbog tadašnje burne političke situacije koja je pratila rudnik od početka pa do samog kraja.
Zatim se priprema i festival pripovijedanja ‘PričaKAJ’, dvodnevni kulturni program posvećen živom pripovijedanju i njegovanju kajkavskog jezika kao dijela nematerijalne kulturne baštine. Festival će se održati 20. i 21. veljače, povodom Svjetskog dana materinjeg jezika. Program je usmjeren na djecu, mlade, odrasle i stariju populaciju te obuhvaća pripovijedanje u odgojno – obrazovnim ustanovama, javne pripovjedačke programe i radionice pripovijedanja. Festival je koncipiran kao putujući, a svako izdanje tematski se prilagođava lokalnoj sredini u kojoj se održava. Ciljevi ‘PričaKAJ-a’ su: očuvanje i promicanje kajkavskog jezika i usmene pripovjedačke tradicije, obilježavanje Svjetskog dana materinjeg jezika kroz suvremeni kulturni program, poticanje interesa djece i mladih za slušanje, govor i pripovijedanje, uključivanje lokalne zajednice u kulturna događanja i jačanje kulturne ponude mjesta domaćina festivala.
Tu je i samostalna izložba pod nazivom ‘Hajdine zerne – tragovi ljudskog života na području Općine Radoboj iz željeznog doba’, koja će se održati u Muzeju od 1. listopada do 30. studenog iduće godine. Jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Radoboja smješteno je na obroncima Strahinjčice, a nosi naziv ‘Hajdine zerne’. Riječ je o visinskom naselju koje je slučajno otkriveno 2012. godine. Tijekom višegodišnjih arheoloških istraživanja pronađeni su brojni arheološki nalazi koji dokazuju ljudsku prisutnost tijekom željeznog doba, a postoji i mogućnost kronološke istovremenosti naselja s nekropolom ‘Podstenje’. Jedinstveni nalaz s nalazišta, a istovremeno jedinstven u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, eksploatacijsko je okno limonitne žile unutar prapovijesnog naselja, odnosno postoje tragovi o površinskom rudarenju željezne rudače za izradu željeznih predmeta. Danas je arheološko nalazište ‘Hajdine zerne’ upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro pod registarskim brojem Z-7523, a za njega je nadležan Konzervatorski odjel u Krapini. Određena količina brončanih i željeznih predmeta restaurirani su i činili bi osnovu ove izložbe koja bi lokalnoj zajednici približila život u prapovijesnom Radoboju.
Nagrade i priznanja
Muzej je 2018. godine nominiran za ‘Živa Award 2018.’, nagradu za najbolji Slavenski muzej, dok je 2023. godine Muzeju Radboa i Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu dodijeljena godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u kategoriji zaštite kulturne baštine dodijelilo je godišnju nagradu Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i Muzeju Radboa za izložbeni i znanstveno – popularizacijski projekt ‘SOS za svece – Sveci s bregov istraživački i konzervatorsko – restauratorski radovi na preostalom drvenom inventaru kapele svetog Jakoba na Gorjanima Sutinskim u Radoboju’.
Radilo se o dugogodišnjem projektu i opsežnim istraživanjima koja su se provodila nad inventarom kapele sv. Jakoba, a u listopadu 2022. godine u sklopu Dana općine Radoboj, održan je dvodnevni stručno – znanstveni skup koji je prikazao sintezu rezultata povijesno – umjetničkih i konzervatorsko – restauratorskih istraživanja sačuvanog baroknog inventara nekoć raskošno opremljene kapele svetog Jakoba. Također, Muzej Radboa dobitnik je i nagrade ‘Simply the Best’ za 2020. godinu, nagrade za kvalitetu, inovativnost i kreativnost u turizmu utemeljene 2009. godine koju zajednički dodjeljuju UHPA – krovna udruga hrvatskih putničkih agencija i specijalizirani turistički magazin ‘Way to Croatia’.
Uz Muzej, posjetitelji također mogu vidjeti i Interpretacijski centar Hižu vinove loze, koji prezentira kulturno – povijesne i geografske značajke općine temeljene na pronalasku najstarije okamine vinove loze u Europi, pronađene upravo u Radoboju. Nalazi se u samoj blizini Muzeja, a posjetitelji mogu sudjelovati u doživljaju virtualne stvarnosti putem VR naočala. Usto, u Hiži vinove loze očekuje ih mnoštvo interaktivnih sadržaja.
Radno vrijeme Muzeja Radboa je od utorka do subote od 9 do 17 sati, a posljednji ulaz je u 16 sati. Muzej je otvoren uz prethodnu najavu ponedjeljkom i nedjeljom. Cijena ulaznice za djecu, studente i umirovljenike je 6 eura, a grupe veće od 25 osoba (maksimalno 35) ostvaruju pravo na popust i cijenu od 5 eura. Cijena ulaznice za odrasle je 8 eura, a grupe veće od 25 osoba (maksimalno 35) ostvaruju pravo na popust i cijenu od 7 eura. Cijena stručnog vodstva iznosi 20 eura na hrvatskom, odnosno 30 eura na engleskom jeziku. Također, djeca do 7 godina imaju besplatan ulaz (za individualne posjete i uz članove obitelji).
