Kao i svake godine, prosinac donosi dodatna primanja za hrvatske zaposlenike, od božićnica do prigodnih nagrada, koja potiču blagdansku potrošnju. Iako su dodatne nagrade poput tzv. 13. plaće rjeđe, poslodavci ih povremeno isplaćuju kao stimulaciju za radne rezultate, piše Poslovni dnevnik.
Prema podacima Ministarstva financija, zaposlenici u državnoj upravi i javnim službama ove godine primit će 68 milijuna eura božićnica, što je iznos jednak prošlogodišnjem. Iako se radi o istom iznosu, redovne plaće u javnom sektoru porasle su više nego u privatnom sektoru.
Ovaj iznos ne uključuje lokalne jedinice i državna poduzeća, no procjenjuje se da ukupne isplate božićnica u širem javnom sektoru dosežu dodatnih nekoliko desetaka milijuna eura.
Neoporezive isplate, koje uključuju božićnice, uskrsnice, naknade za godišnji odmor i dodatke za rezultate rada, predstavljaju značajan dio stimulacija zaposlenika. Prema podacima Porezne uprave, lani je ukupno isplaćeno 2,64 milijarde eura neoporezivih primanja, od čega 1,64 milijarde otpada na prigodne nagrade i dodatke za radne rezultate, što je porast od 16 posto u odnosu na godinu ranije.
Podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da je ukupni neoporezivi prihod premašio 1,78 milijardi eura, a gotovo milijarda eura odnosi se na prigodne nagrade i dodatke. Očekuje se da će božićnice i blagdanske nagrade u posljednjem kvartalu premašiti 650 milijuna eura, čime će ukupni neoporezivi primici biti veći nego prošle godine.
Prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna neto plaća u prvih deset mjeseci porasla je za 10,1 posto nominalno i 6,2 posto realno, dok prosječna bruto plaća bilježi rast od 10,8 posto nominalno i 6,8 posto realno. U listopadu prosječna neto plaća iznosila je 1470 eura, što pokazuje blagi trend usporavanja rasta.
Unatoč rastu plaća, četvrtina zaposlenih u pravnim osobama još uvijek nema 1000 eura neto plaće, dok polovica prima više od 1281 euro, a nešto više od trećine zaposlenih prima prosječnu plaću.
