Novo istraživanje upozorava na moguću povezanost između prehrane u najranijoj dobi i kasnijih kognitivnih sposobnosti. Djeca koja su s dvije godine češće konzumirala ultra-prerađenu hranu, poput instant rezanaca, slatkih keksa i gaziranih pića, imala su slabije rezultate na testovima inteligencije u dobi od šest do sedam godina, prenosi Index.
Studiju su proveli istraživači sa Sveučilište u Illinoisu, a objavljena je u siječnju u časopisu British Journal of Nutrition. Analiza se temelji na podacima iz Pelotas kohortne studije rođenih 2015., jedne od najopsežnijih dugoročnih populacijskih studija u Latinskoj Americi, o kojoj je izvijestio i Food & Wine.
Autori navode da njihovi rezultati doprinose sve većem broju dokaza koji pokazuju da prehrambene navike u ranom djetinjstvu, a posebno izloženost ultra-prerađenoj hrani, mogu imati važnu ulogu u oblikovanju razvoja mozga.
Dva prehrambena obrasca: zdravi i nezdravi
Znanstvenici su analizirali prehrambene obrasce, a ne pojedinačne namirnice, te ih podijelili u dvije skupine.
Zdravi obrazac prehrane uključivao je grah, voće, povrće, dječju hranu i prirodne voćne sokove.
Nezdravi obrazac prehrane obuhvaćao je grickalice, instant rezance, slatke kekse i bombone, bezalkoholna pića, kobasice i prerađeno meso.
Rezultati su pokazali da su djeca koja su se s dvije godine više pridržavala nezdravog prehrambenog obrasca imala niže rezultate na testovima inteligencije u dobi od šest i sedam godina.
Važno je istaknuti da je ta povezanost ostala prisutna i nakon što su istraživači uzeli u obzir brojne čimbenike poput socioekonomskog statusa, obrazovanja i zaposlenosti majke, strukture obitelji, broja ukućana, pohađanja vrtića, trajanja dojenja i drugih ranih životnih okolnosti.
Docentica Thayna Flores sa Sveučilišta u Illinoisu pojasnila je da su analize bile detaljno prilagođene kako bi se što preciznije izdvojio utjecaj prehrane na kognitivni razvoj.
Najveći rizik za biološki ranjivu djecu
Istraživači su utvrdili da su negativni učinci bili izraženiji kod djece koja su već imala određene biološke rizične čimbenike, poput niže porođajne težine, manje visine ili manjeg opsega glave.
Autori taj fenomen opisuju kao kumulativni nepovoljni učinak, gdje se rani razvojni izazovi i loša prehrana međusobno nadovezuju, povećavajući rizik od slabijih intelektualnih ishoda.
Flores se pritom poziva na postojeću znanstvenu literaturu koja pokazuje da djeca s usporenim rastom u prvoj godini života imaju veću vjerojatnost za niži kvocijent inteligencije, dok druga istraživanja povezuju nedovoljan rast prije druge godine s oštećenim neurorazvojem.
Mogući mehanizmi: upala, oksidativni stres i crijeva-mozak os
Iako studija ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, znanstveni tim navodi moguće mehanizme koji bi mogli objasniti povezanost.
Prema objašnjenju Flores, dosadašnja istraživanja sugeriraju da prehrana loše nutritivne kvalitete, osobito ona bogata ultra-prerađenom hranom, može ometati neurorazvojne procese putem:
- sistemske upale
- oksidativnog stresa
- promjena u komunikaciji između crijeva i mozga
Zanimljivo, studija nije pokazala da zdravi obrazac prehrane automatski dovodi do višeg IQ-a. Prema riječima Flores, razlog bi mogao biti u tome što je velika većina djece već konzumirala namirnice iz zdrave skupine, pa nije bilo dovoljno razlika među ispitanicima da bi se jasno uočio učinak.
Kako smanjiti unos ultra-prerađene hrane kod djece?
Stručnjaci naglašavaju da nije nužno uvesti nagle i drastične promjene. Ključ je u postupnom smanjenju redovitog unosa ultra-prerađene hrane i jačanju zdravijih navika.
Primjeri jednostavnih zamjena:
- Umjesto slatkih žitarica – zobena kaša s voćem i orašastim plodovima
- Umjesto pakiranih grickalica – svježe voće ili nezaslađeni voćni pire
- Umjesto instant rezanaca – cjelovita tjestenina ili riža s povrćem i jajima
- Umjesto prerađenih suhomesnatih proizvoda – pečena piletina, humus ili grah
- Umjesto zaslađenih pića – voda, mlijeko ili razrijeđeni 100 % voćni sok
Zaključno, iako istraživanje ne dokazuje da ultra-prerađena hrana uzrokuje niži IQ, rezultati snažno upućuju na to da kvaliteta prehrane u ranom djetinjstvu može imati dugoročne posljedice na razvoj mozga i inteligenciju.
