Krapinsko – zagorska županija proživljava razdoblje najintenzivnijih infrastrukturnih ulaganja u svojoj novijoj povijesti. Od potpune modernizacije željezničkih dionica i nabave najmodernijih vlakova, do strateških cestovnih pravaca koji će kvalitetnije povezati sjever s ostatkom zemlje, promjene su vidljive na svakom koraku.
Nakon što smo u prvom dijelu razgovora s državnim tajnikom Žarkom Tušekom detaljno pretresli temu renesanse zagorske željeznice, novih vlakova i digitalne revolucije u ruralnim područjima, u ovom nastavku fokus selimo na “tešku” cestovnu infrastrukturu i strateške planove koji sežu do 2032. godine. Razgovarali smo o rješavanju “uskog grla” na Autocesti Zagreb – Macelj kod Krapine, ali i o novom Socijalnom planu za klimatsku politiku, koji u Krapinsko – zagorsku županiju donosi čak 228,8 milijuna eura za zelene projekte, biciklističke staze i modernizaciju kolodvora koji su desetljećima bili zapostavljeni.
U prvom dijelu intervjua najavili ste velike cestovne vijesti. Svaki Zagorec, ali i turist zna što znači dionica autoceste A2 između Krapine i Đurmanca – to je godinama usko grlo koje ljeti testira živce vozača. Što Ministarstvo poduzima po tom pitanju?
Upravo tako, ta dionica autoceste Zagreb – Macelj (A2) od presudne je važnosti, ne samo za Krapinsko – zagorsku županiju, već i za cijeli tranzitni koridor E59, koji povezuje Zagreb s Austrijom i ostatkom Europe. Trenutačno imamo situaciju da je na dionici duljine 3,7 kilometara autocesta izgrađena samo u poluprofilu. To stvara ozbiljna uska grla i prekide u protočnosti, što izravno narušava ulogu AZM-a kao pouzdane rute. A brojke su neumoljive: prosječni godišnji rast ukupnog prometa na toj dionici u posljednjih 10 godina iznosi 7,8 posto, dok se ukupan broj vozila u tom razdoblju povećao za čak 47 posto. Tijekom ljetnih mjeseci promet raste za dodatnih 4,2 posto godišnje, a naše projekcije govore da će do 2030. godine tom dionicom prolaziti gotovo 40.000 vozila dnevno. Da bismo uspostavili puni profil, potrebno je izgraditi dva nova tunela i dva mosta. Ako tu dionicu ostavimo nedovršenu, promet će se i dalje prelijevati na državnu cestu D1, što je dugoročno neodrživo i opasno za lokalno stanovništvo. Stoga je proširenje u puni profil apsolutni prioritet Ministarstva u nadolazećem razdoblju. Projekt je trenutno u visokoj fazi pripreme te će biti sufinanciran EU sredstvima, za što je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture već osiguralo sredstva, kroz važeći Program Konkurentnost i kohezija.
Spomenuli ste Socijalni plan za klimatsku politiku (SPKP) za razdoblje 2026. – 2032. To zvuči kao apstraktan dokument, ali u njemu se kriju velika sredstva za Krapinsko – zagorsku županiju. O čemu se točno radi?
SPKP nije samo dokument na papiru, to je nacionalna strategija za pristup financiranju iz novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku EU-a. Cilj je ublažiti troškove zelene tranzicije, posebno za ranjive skupine građana i mikro poduzeća. Čak 57 posto sredstava alocirano je upravo na sektor prometa, tako da ukupna vrijednost predloženih ulaganja u nadležnosti našeg Ministarstva (MMPI) iznosi više od 800 milijuna eura. Kada to preslikamo na teren Krapinsko – zagorske županije, planirana je provedba dvaju kapitalnih projekata, čija je ukupna procijenjena vrijednost nevjerojatnih 228,8 milijuna eura. To je povijesni iznos koji će nam omogućiti da dekarbonizaciju prometa provedemo pravedno, tako da koristi od nje nemaju samo bogatiji urbani centri, nego i naša ruralna područja koja su do sada bila u lošijem položaju po pitanju dostupnosti modernih oblika mobilnosti.
Jedan od tih projekata odnosi se na daljnju modernizaciju pruge, ali ovaj put na istoku županije. Što mogu očekivati mještani Bedekovčine, Zlatar Bistrice i ostalih mjesta na tom pravcu?
Upravo ti mještani bit će najveći dobitnici novog investicijskog ciklusa. Kroz SPKP planira se fazna rekonstrukcija i modernizacija pruge na dionici Zabok – Budinščina. To uključuje potpunu obnovu kolodvora u Bedekovčini, Zlatar Bistrici, Konjšćini i Budinščini. Ne radi se samo o estetici zgrada, već o uvođenju modernih sustava za upravljanje prometom i, što je posebno važno, izgradnji Park&Ride (P&R) sustava. Ti sustavi omogućit će stanovnicima iz okolnih naselja da dođu automobilom do kolodvora, tamo ga sigurno i besplatno ostave, te nastave putovanje modernim vlakom. To je ključno za smanjenje emisija CO2, ali i za uštedu u kućnim budžetima naših sugrađana. Procjenjujemo da na području županije živi oko 45.000 stanovnika koji pripadaju prometno ranjivim skupinama i kojima će ova ulaganja izravno olakšati svakodnevnu migraciju prema poslu ili školi.
Osim velikih strateških pravaca o kojima smo govorili, kakvi su konkretni planovi za ostale lokalne dionice u Zagorju, poput pruge prema Stubici ili Kumrovcu, te što se poduzima po pitanju sigurnosti na pružnim prijelazima?
Imamo vrlo dinamičan plan investicija koji pokriva cijelu županiju, od projektiranja do konkretnih radova. Prije svega, krećemo u obnovu dionice Hum-Lug – Donja Stubica duljine 7,6 kilometara, projekt vrijedan 16 milijuna eura koji se planira financirati iz državnog proračuna uz potporu EIB-a. Sigurnost nam je apsolutni prioritet, stoga kroz projekt vrijedan 6 milijuna eura moderniziramo uređaje osiguranja na 26 prijelaza, od čega se čak 12 nalazi u Krapinsko – zagorskoj županiji: Grabrovec, Štrucljevo, Lovno I, Začretje 3, Pristava Krapinska, Zagorsko naselje, Stubičke Toplice, Pustodol, Kolodvorska ulica, Matenačka ulica, Golubovec i Donji Lipovec. Samo za prijelaz Lovno I izdvajamo 200.000 eura iz EU sredstava i proračuna, s planiranim radovima u 2026. godini. Također, radi se na studijskoj dokumentaciji i idejnom projektu za modernizaciju i elektrifikaciju pruge Zabok – Krapina – Đurmanec – DG (državna granica) duljine 27 kilometara, što je investicija od 900.000 eura s ciljem ishođenja dozvola do 2028. godine. Ne zaboravljamo ni “kumrovečku prugu” – u izradi je studija vrijedna 200.000 eura, koja će biti gotova 2026. godine. Na kraju, uz ove infrastrukturne zahvate, ulažemo i u samu točku susreta s putnicima – s 300.000 eura iz proračuna uredit će se kolodvorska zgrada u Krapini.
Biciklizam se u Zagorju često promatra isključivo kroz turizam, no vi planirate biciklističku infrastrukturu uvesti u sustav javnog prijevoza?
Točno, mijenjamo paradigmu. U sklopu SPKP-a planira se izgradnja i rekonstrukcija približno 270 kilometara biciklističkih staza. Ove staze bit će smještene u koridorima županijskih i lokalnih cesta, ali i izvan njih, te će biti čvrsto povezane s mrežom javnog prijevoza. Želimo potaknuti “multimodalnost” – da se korisnik e-biciklom doveze do kolodvora, ostavi ga u posebno osiguranom spremištu s punjačem koje ćemo izgraditi na kolodvorima, i sjedne u vlak. Plan podržava i uspostavu stanica za najam bicikala te digitalna rješenja za plaćanje i korištenje cijelog sustava. To je model koji već dugo gledamo u zapadnoj Europi, a sada ga donosimo na naše zagorske brege.
Kad sumirate sve ove projekte – od autoceste i brze ceste, preko novih pruga i vlakova, do digitalizacije i klimatskih fondova – kakvu poruku šaljete Zagorcima?
Poruka je jasna: Krapinsko – zagorska županija nije na periferiji razvojnih planova, ona je u samom srcu investicijskog zamaha Hrvatske. Kada zbrojite onih 58,1 milijun eura već realiziranih projekata, 102,6 milijuna eura za prugu do Zaboka, te planiranih 228,8 milijuna eura za zelenu tranziciju i modernizaciju istoka županije, dolazimo do brojki koje su prije desetak godina bile nezamislive. Vizija je, a na tome u Ministarstvu radimo svakodnevno, da do 2032. godine imamo potpuno integriran sustav. To znači: puni profil autoceste do Maclja, brzu cestu do Marije Bistrice, moderne kolodvore s P&R sustavima, mrežu biciklističkih staza i vrhunsku digitalnu povezanost. Gradimo, dakle, sustav koji služi čovjeku, čuva našu prirodu i omogućuje gospodarski rast. Zagorje to zaslužuje, a mi imamo znanje, volju i najbitnije – osigurana sredstva da to i ostvarimo. Modernizacija bez stajanja – to je naša obveza prema svakom žitelju ovog kraja.
