Perilica posuđa često se smatra jednim od većih potrošača u kućanstvu, no stvarni podaci pokazuju suprotno – riječ je o energetski i vodno prilično učinkovitom uređaju, posebno u usporedbi s ručnim pranjem većih količina posuđa, prenosi Podravski list.
Mala potrošnja vode po ciklusu
Moderne perilice posuđa u ECO programu u prosjeku troše između 9 i 12 litara vode po pranju. Ako se uređaj koristi jednom dnevno, mjesečna potrošnja iznosi otprilike 270 do 360 litara, odnosno 0,27 do 0,36 m³ vode.
Cijene vode u Hrvatskoj variraju ovisno o lokalnom vodovodu, no prosjek se nakon usklađivanja u 2026. godini kreće oko 2,5 eura po kubičnom metru. U nekim gradovima, poput Koprivnice, cijena vode, odvodnje i pročišćavanja iznosi oko 2,37 eura po kubičnom metru.
To znači da mjesečni trošak vode za svakodnevno pranje posuđa iznosi otprilike 0,65 do 0,90 eura.
Struja čini veći dio računa
Znatno veći dio troška odnosi se na električnu energiju. Moderne perilice u štedljivim programima troše između 0,7 i 1,0 kWh po ciklusu. Ako se koriste jednom dnevno, mjesečna potrošnja iznosi oko 21 do 30 kWh.
Uz državom regulirane cijene električne energije za kućanstva do kraja rujna 2026., koje se kreću oko 0,097 eura/kWh u višoj tarifi te oko 0,048 eura/kWh u nižoj tarifi, ukupni trošak struje za perilicu iznosi približno 2 do 4 eura mjesečno, ovisno o navikama korištenja i tarifi.
Ukupni mjesečni trošak
Kada se zbroje voda i struja, perilica posuđa koja radi jednom dnevno košta prosječno između 3 i 5 eura mjesečno.
Drugim riječima, iako se često percipira kao “veliki potrošač”, perilica posuđa u kućnom budžetu ima relativno mali udio. Za usporedbu, to je često manje od cijene jedne kave tjedno u kafiću.
Među najštedljivijim kućanskim uređajima
Stručnjaci ističu kako perilica posuđa spada među učinkovitije kućanske uređaje u kućanstvu. Daleko veće stavke na računu obično su bojler, klima uređaj, sušilica rublja ili električno grijanje, koji višestruko nadmašuju potrošnju perilice.
Zaključno, svakodnevno korištenje perilice posuđa u većini kućanstava ne predstavlja značajan financijski teret, dok istovremeno može biti i učinkovitije rješenje od ručnog pranja posuđa.
