Rak debelog crijeva (kolorektalni karcinom) jedan je od vodećih uzroka smrtnosti od malignih bolesti u svijetu, a stručnjaci sve veći fokus stavljaju na prehranu kao ključan čimbenik koji može utjecati na njegov razvoj. Posebno zabrinjava činjenica da broj oboljelih u populaciji mlađoj od 50 godina raste već desetljećima, što se sve češće povezuje s modernim zapadnjačkim prehrambenim obrascima, piše Index.
Dobra je vijest da se značajan dio slučajeva raka debelog crijeva može spriječiti promjenama životnih navika. Prehrana bogata vlaknima, povrćem i cjelovitim namirnicama, uz smanjenje određenih rizičnih skupina hrane, može igrati važnu zaštitnu ulogu za zdravlje crijeva.
Prerađeno meso kao jedan od najpoznatijih prehrambenih rizika
Prerađeno meso, poput hrenovki, salama, pašteta, parizera i slanine, već se godinama povezuje s povećanim rizikom od razvoja raka debelog crijeva. Iako se prerađenim mogu smatrati i druge vrste mesa zbog načina obrade, najviše znanstvenih dokaza odnosi se upravo na suhomesnate proizvode.
Stručnjaci objašnjavaju da problem ne leži samo u samom mesu, nego i u spojevima koji nastaju tijekom njegove obrade i konzerviranja, osobito kada se koriste nitrati i nitriti. U probavnom sustavu ti spojevi mogu stvarati tvari koje potencijalno djeluju štetno na crijevnu sluznicu. Dodatni rizik može nastati i pri pripremi na visokim temperaturama, poput roštiljanja ili prženja, kada se formiraju dodatni potencijalno štetni spojevi.
Preporuke se pritom ne odnose na potpuno izbacivanje, nego na umjerenost. Prerađeno meso trebalo bi se konzumirati povremeno, dok se kao redovitiji izvori proteina preporučuju perad, riba, jaja i mahunarke.
Ultraprerađena hrana i njezin utjecaj na crijeva
Ultraprerađena hrana obuhvaća širok spektar industrijski proizvedenih proizvoda, uključujući pakirane grickalice, kekse, čips, zaslađene žitarice, smrznuta gotova jela i brzu hranu. Takvi proizvodi često sadrže visoke razine soli, šećera, masti i aditiva.
Iako znanstvenici naglašavaju da nije svaka ultraprerađena hrana jednako štetna, prehrana u kojoj takvi proizvodi dominiraju povezuje se s nepovoljnim zdravstvenim ishodima. Posebno se ističe potreba za dodatnim istraživanjima kako bi se preciznije utvrdilo koje komponente imaju najveći utjecaj na zdravlje crijeva.
Stručnjaci savjetuju da se prednost daje minimalno prerađenim namirnicama te da se pažljivo čitaju deklaracije proizvoda, osobito u pogledu udjela dodani šećer, sol i aditivi.
Dodani šećeri i mogući utjecaj na crijevnu ravnotežu
Namirnice s visokim udjelom dodani šećer, uključujući slatkiše, aromatizirane jogurte, energetske pločice i zaslađena pića, mogu negativno utjecati na zdravlje probavnog sustava.
Iako šećer sam po sebi nije izravno povezan s nastankom raka debelog crijeva, istraživanja pokazuju da prekomjeran unos, osobito kroz zaslađena pića, može biti povezan s povećanim rizikom. Taj se učinak najčešće objašnjava posrednim mehanizmima, poput narušavanja crijevne mikrobiote, povećanja upale te utjecaja na tjelesnu težinu i metabolizam glukoze.
Zbog toga se preporučuje ograničavanje konzumacije zaslađenih napitaka te općenito smanjenje unosa dodani šećeri, uz povećanje prehrambenog unosa vlakana.
Rafinirane žitarice i manjak zaštitnih vlakana
Rafinirane žitarice poput bijelog kruha, bijele riže i bijele tjestenine česti su dio suvremene prehrane, no tijekom obrade gube značajan dio vlakana, vitamina i minerala.
Vlakna imaju važnu zaštitnu ulogu u zdravlju crijeva jer potiču pravilnu probavu, skraćuju vrijeme zadržavanja potencijalno štetnih tvari u crijevima te hrane korisne bakterije u mikrobiomu. Upravo te bakterije stvaraju spojeve koji mogu imati protuupalni učinak.
Stručnjaci zato sve češće naglašavaju važnost postupnog uvođenja cjelovitih žitarica poput zobi, integralnog kruha, smeđe riže, kvinoje i pira u svakodnevnu prehranu.
Crveno meso i dugoročni prehrambeni obrazac
Crveno meso, koje uključuje govedinu, svinjetinu, janjetinu i teletinu, također se povezuje s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, iako rezultati znanstvenih istraživanja nisu uvijek potpuno jednoznačni.
Smatra se da potencijalni rizik proizlazi iz prirodnih spojeva u mesu, kao i onih koji nastaju tijekom pripreme na visokim temperaturama, posebno pri roštiljanju ili dimljenju. Dugoročno visoki unos crvenog mesa može doprinijeti nepovoljnom prehrambenom obrascu.
Preporuke se uglavnom svode na umjerenost, uz češće uvođenje biljnih izvora proteina poput leće, graha, slanutka i tofua.
Prevencija raka debelog crijeva počinje svakodnevnim navikama
Prehrana je samo jedan dio ukupnog rizika, ali ima iznimno važnu ulogu u prevenciji raka debelog crijeva. Uz uravnoteženu prehranu, značajnu ulogu imaju i tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase te izbjegavanje alkohola u prekomjernim količinama.
Stručnjaci dodatno naglašavaju važnost redovitih preventivnih pregleda, jer se promjene na crijevima mogu otkriti u ranoj fazi, kada je liječenje najučinkovitije.
Rak debelog crijeva ne nastaje zbog jedne namirnice, nego kao rezultat dugotrajnog prehrambenog i životnog obrasca. Upravo zato male, ali dosljedne promjene u svakodnevnoj prehrani mogu imati značajan utjecaj na dugoročno zdravlje crijeva.
