Godinama se omega-3 masne kiseline smatraju jednim od najpopularnijih dodataka prehrani za očuvanje zdravlja mozga i prevenciju kognitivnog propadanja. No, najnovija znanstvena istraživanja dovode u pitanje njihovu učinkovitost te pokazuju da kapsule ribljeg ulja možda ne pružaju zaštitu od Alzheimerove bolesti kakvoj su se mnogi nadali. Pojedina istraživanja čak upozoravaju da bi kod određenih ljudi njihova redovita uporaba mogla biti povezana s povećanim zdravstvenim rizicima, piše Net.hr.
Najnovija studija koju su proveli istraživači s Keck School of Medicine pri Sveučilištu Južne Kalifornije (USC) pokazala je da povećanje razine omega-3 masnih kiselina putem suplemenata nije dovelo do mjerljivog poboljšanja zdravlja mozga, iako je potvrđeno da su aktivne tvari uspješno dospjele do moždanog tkiva.
Nije potvrđena zaštita mozga
U dvogodišnjem, dvostruko slijepom, placebom kontroliranom istraživanju sudjelovalo je 365 osoba u dobi od 55 do 80 godina koje su rijetko konzumirale ribu i bile pod povećanim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Gotovo polovica ispitanika nosila je gen APOE4, najpoznatiji genetski čimbenik rizika za kasni oblik ove bolesti.
Sudionici su podijeljeni u dvije skupine. Jedna je svakodnevno uzimala dodatak prehrani s 2.000 miligrama dokozaheksaenske kiseline (DHA), dok je druga primala placebo.
Istraživači su utvrdili da se razina DHA u cerebrospinalnoj tekućini nakon šest mjeseci povećala za prosječno 17 posto, što potvrđuje da je hranjiva tvar uspješno stigla do mozga. Međutim, nakon dvije godine nije uočena razlika između osoba koje su uzimale suplement i onih koje su primale placebo.
Testovi pamćenja, kognitivnih sposobnosti te snimke mozga nisu pokazali poboljšanja niti usporavanje propadanja hipokampusa, dijela mozga ključnog za pamćenje.
Voditelj istraživanja dr. Hussein Naji Yassine istaknuo je da rezultati ne podupiru korištenje suplemenata ribljeg ulja kao sredstva za prevenciju Alzheimerove bolesti. Dodao je kako omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u funkcioniranju moždanih stanica, ali da u ovom istraživanju nisu pokazale zaštitni učinak na zdravlje mozga.
Druga istraživanja upozoravaju i na moguće rizike
Dok nova studija dovodi u pitanje koristi za mozak, druga velika istraživanja upozoravaju da bi redovita uporaba ribljeg ulja kod zdravih osoba mogla nositi i određene rizike.
Analiza provedena na oko 400.000 sudionika pokazala je da su osobe bez prethodnih srčanih bolesti koje su redovito uzimale riblje ulje imale 13 posto veći rizik od razvoja fibrilacije atrija, odnosno poremećaja srčanog ritma, te pet posto veći rizik od moždanog udara.
Istodobno, kod osoba koje su već bolovale od srčanih bolesti zabilježene su određene koristi jer je uzimanje suplemenata bilo povezano s manjim rizikom napredovanja fibrilacije atrija prema ozbiljnijim srčanim komplikacijama. Upravo zbog takvih rezultata europske i hrvatske regulatorne agencije već su ranije upozorile zdravstvene djelatnike na potrebu opreza pri preporučivanju ovih dodataka prehrani.
Zdrav način života ostaje najbolja zaštita
Istraživači sada pokušavaju utvrditi zašto omega-3 masne kiseline, iako uspješno dospiju do mozga, ne donose očekivane koristi kada se uzimaju u obliku kapsula. Jedna od pretpostavki jest da su znatno učinkovitije kada se unose kroz cjelovitu prehranu, osobito mediteransku prehranu, koja prirodno obiluje ribom, maslinovim uljem i drugim izvorima zdravih masnoća.
Dr. Yassine naglašava da je zdrav životni stil i dalje najučinkovitiji način smanjenja rizika od Alzheimerove bolesti. Prema njegovim riječima, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, uravnotežena prehrana i pravodobno liječenje drugih zdravstvenih problema imaju znatno veći utjecaj na očuvanje zdravlja mozga nego oslanjanje na jedan dodatak prehrani.
Zaključak istraživanja je da omega-3 suplementi nisu univerzalno rješenje za prevenciju Alzheimerove bolesti, dok se unos omega-3 masnih kiselina putem prehrane, prvenstveno konzumacijom masne ribe dva puta tjedno, i dalje smatra najboljom preporukom. Stručnjaci pritom savjetuju da se prije uzimanja dodataka prehrani svatko posavjetuje s liječnikom kako bi se procijenile moguće koristi i rizici s obzirom na individualno zdravstveno stanje.
