Ovisno o sorti, vremenu sadnje i području uzgoja, krumpir se tijekom ljeta nalazi u različitim fazama razvoja. Dok su rane sorte na nekim lokacijama već izvađene, kasnije sorte trenutno prolaze fazu prirodnog odumiranja cime, piše Agroklub.
U proizvodnji krumpira među najvažnijim postupcima koji utječu na konačnu kvalitetu ističu se pravovremeno vađenje gomolja i pravilno skladištenje. Pogreške u tim fazama mogu dovesti do oštećenja, pojave bolesti i većih gubitaka tijekom čuvanja.
Desikacija prije vađenja krumpira
Krumpir se vadi kada dosegne fiziološku zrelost, odnosno kada je cima gotovo 90 posto prosušena. U toj fazi gomolji prestaju intenzivno rasti, lakše se odvajaju od stolona i stvaraju čvrstu pokožicu koja ih štiti od oštećenja.
Prije samog vađenja preporučuje se provesti desikaciju cime, odnosno njezino uništavanje kako bi se omogućilo ujednačeno sazrijevanje gomolja, olakšalo vađenje i poboljšala kvaliteta pokožice.
Desikacija se najčešće provodi oko dva tjedna prije vađenja, a može se obaviti mehaničkim ili kemijskim putem.
Krumpir vaditi po suhom vremenu
Način vađenja ovisi prvenstveno o veličini površine na kojoj se uzgaja. Na manjim parcelama krumpir se obično vadi ručno, pomoću motika, dok se na većim površinama koriste različite vadilice i podrivači.
Posebnu pažnju treba obratiti na vremenske uvjete. Krumpir je najbolje vaditi po suhom vremenu, bez oborina, kada je tlo umjereno vlažno, a temperatura oko 20 stupnjeva Celzijevih.
Takvi uvjeti smanjuju mogućnost mehaničkih oštećenja i olakšavaju odvajanje gomolja od zemlje. Previše vlažno tlo povećava opasnost od pojave truleži i otežava rad strojeva, dok presuho tlo može uzrokovati pucanje gomolja.
Sortiranje krumpira nakon vađenja
Nakon vađenja potrebno je obaviti pažljivo sortiranje krumpira. Iz skladištenja treba izdvojiti oštećene, bolesne i zelene gomolje jer oni mogu uzrokovati dodatne gubitke tijekom čuvanja.
Prije skladištenja krumpir treba prosušiti na suhom i prozračnom mjestu, idealno pri temperaturi između 15 i 18 stupnjeva Celzijevih.
Važno je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti jer može doći do gubitka vode i stvaranja solanina, spoja koji negativno utječe na kvalitetu i sigurnost gomolja.
Kako pravilno skladištiti krumpir?
Za dugotrajno čuvanje najčešće se koriste mrežaste vreće ili drvene gajbice, koje je prije upotrebe potrebno očistiti i dezinficirati kako bi se spriječio razvoj bolesti.
Plastične vrećice bez otvora za protok zraka nisu preporučljive jer stvaraju uvjete za zadržavanje vlage i razvoj truleži.
Idealni uvjeti za skladištenje krumpira su:
- tamno, hladno i prozračno mjesto
- temperatura između 6 i 8 stupnjeva Celzijevih
- relativna vlažnost zraka oko 90 posto
- dobra ventilacija
Preniska temperatura, ispod tri stupnja, može uzrokovati pretvaranje škroba u šećer, zbog čega krumpir dobiva sladak i neugodan okus. S druge strane, temperature iznad 15 stupnjeva potiču klijanje i gubitak vode iz gomolja.
Previsoka vlaga može dovesti do pojave srebrnaste krastavosti i smežuranosti gomolja, dok nedostatak kisika uzrokuje pojavu tamnog tkiva i propadanje.
Krumpir ne skladištiti uz jabuke i kruške
Stručnjaci također upozoravaju da se krumpir ne bi trebao čuvati zajedno s jabukama i kruškama. Ovo voće oslobađa etilen, plin koji ubrzava klijanje gomolja i skraćuje vrijeme njihovog skladištenja.
Ako se osiguraju odgovarajući uvjeti, svježe izvađeni krumpir može se uspješno čuvati nekoliko mjeseci, pa čak i do pola godine, uz očuvanu kvalitetu i hranjivu vrijednost.
