Dok ekstremna suša diljem Europe ugrožava rad nuklearnih elektrana, pod povećalom je i Nuklearna elektrana Krško (NEK), najbliža nuklearna elektrana Hrvatskom zagorju. Zbog niskog vodostaja Save elektrana zasad radi punom snagom, no iz NEK-a upozoravaju da bi se u nepovoljnim uvjetima mogla smanjiti snaga reaktora, a u najgorem scenariju i postupno zaustaviti rad.
Ekstremne vrućine i dugotrajna suša posljednjih tjedana uzrokuju sve veće probleme europskim energetskim sustavima. Posebno su pogođene nuklearne elektrane koje za hlađenje koriste riječnu vodu, a čiji su vodostaji zbog manjka oborina pali na povijesno niske razine, piše Poslovni dnevnik.
Najveći problemi zasad su zabilježeni na Dunavu. Mađarska je zbog iznimno niskog vodostaja morala privremeno obustaviti rad nuklearne elektrane Paks, koja proizvodi velik dio električne energije u toj zemlji. Problem je nastao jer rashladni sustav više nije mogao nesmetano crpiti dovoljnu količinu vode iz rijeke. Slična situacija pogodila je i Rumunjsku, gdje je zbog niskog vodostaja Dunava smanjen rad nuklearne elektrane Cernavoda.
Posebna pozornost usmjerena je i na Nuklearnu elektranu Krško, smještenu u Sloveniji, koja je najbliži nuklearni objekt stanovnicima Hrvatskog zagorja. Elektrana se također oslanja na rijeku – u ovom slučaju Savu – no zasad nema prekida rada.
Iz NEK-a su potvrdili da elektrana trenutačno radi punom snagom reaktora zahvaljujući sustavu rashladnih tornjeva.
– Protok rijeke zbog nedostatka oborina jest nizak, a temperatura Save trenutačno je još uvijek nešto niža nego što je bila tijekom vrhunca prethodnih toplinskih valova – naveli su iz elektrane.
Dodaju kako se pri niskim protocima Save i visokim temperaturama vode za dodatno hlađenje koristi sustav rashladnih tornjeva. Njihov rad omogućuje nastavak proizvodnje, ali povećava vlastitu potrošnju električne energije i smanjuje učinkovitost elektrane.
NEK mora osigurati da prosječna dnevna temperatura Save nakon miješanja vode u području nizvodno od Hidroelektrane Brežice ne prelazi 28 stupnjeva Celzijevih, kao i da dnevno povećanje temperature rijeke ne bude veće od tri stupnja.
Iz elektrane ističu da su već obavijestili nadležne institucije kako se približavaju uvjetima u kojima bi zbog ograničenja vezanih uz rijeku Savu moglo biti potrebno smanjenje snage reaktora. U najnepovoljnijem scenariju, ako bi se uvjeti dodatno pogoršali, nije isključeno ni postupno zaustavljanje elektrane.
Problemi s vodostajima nisu ograničeni samo na nuklearni sektor. Pad razine Dunava i Drave, ali i nizak vodostaj Save, posljedica su dugotrajne suše koja zahvaća velik dio srednje i jugoistočne Europe. Osim energetike, ugrožen je i riječni promet, osobito na Dunavu, jednoj od najvažnijih europskih prometnih ruta.
Stručnjaci upozoravaju da aktualna situacija pokazuje koliko su energetski sustavi osjetljivi na klimatske ekstreme. Elektrane koje su desetljećima projektirane prema povijesnim uvjetima sve se češće suočavaju s pojavama koje su donedavno bile gotovo nezamislive.
