Svi smo se barem jednom našli u situaciji u kojoj kasnimo na posao, sastanak ili dogovor. Kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme, pritisnemo papučicu gasa i ubrzamo, ponekad i iznad propisanog ograničenja. No, koliko se vremena doista može uštedjeti bržom vožnjom?
Istraživanje University of Minnesota provedeno na podacima o čak 120 milijuna stvarnih vožnji pokazalo je da je korist od prekoračenja brzine puno manja nego što vozači često pretpostavljaju.
Istraživači su analizirali prometne podatke, ograničenja brzine, karakteristike prometnica i topografske profile. Utvrdili su da je više od 43 posto analiziranih putovanja uključivalo barem jedno prekoračenje dopuštene brzine, dok su vozači ograničenje brzine prekoračili tijekom otprilike 12 posto ukupnog vremena vožnje.
Brža vožnja donosi iznenađujuće malu uštedu
Najčešće opravdanje za brzu vožnju upravo je ušteda vremena. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da je razlika između vožnje unutar ograničenja i prekoračenja brzine iznosila tek 54 sekunde po danu.
Drugim riječima, svakodnevno riskiranje zbog nekoliko desetaka sekundi teško se može smatrati opravdanim.
Da je korist od povećanja brzine manja nego što se na prvi pogled čini, pokazuje i jednostavna matematika. Primjer profesora matematike Joséa Ángela Murcije uspoređuje vožnju pri 120 i 140 kilometara na sat.
Na prvi pogled razlika od 20 kilometara na sat djeluje velika. Međutim, ušteda iznosi tek oko četiri sekunde po kilometru. Što se brzina više povećava, svaki dodatni kilometar na sat donosi sve manju vremensku uštedu.
Veća brzina znači i veću potrošnju
Problem nije samo u tome što se vrijeme putovanja ne skraćuje značajno. Veća brzina povećava i potrošnju goriva, prvenstveno zbog većeg aerodinamičkog otpora koji vozilo mora svladavati.
Kako brzina raste, motoru je potrebno sve više energije za održavanje kretanja. Zbog toga vožnja većim brzinama može značajno povećati troškove goriva, čak i kada se čini da je razlika u vremenu putovanja vrijedna dodatnog pritiska na papučicu gasa.
Isti princip vrijedi i za električne automobile. Veća brzina povećava potrošnju električne energije, zbog čega se smanjuje doseg vozila i češće je potrebno punjenje baterije.
Nekoliko sekundi nije vrijedno većeg rizika
Još važniji razlog za poštivanje ograničenja brzine jest sigurnost u prometu.
Pri većim brzinama vozač ima manje vremena za reakciju na neočekivane situacije, poput naglog kočenja vozila ispred njega, izlaska pješaka na kolnik ili prepreke na cesti. Istodobno se povećava i put kočenja, kao i posljedice eventualnog sudara.
Ako se povećanjem brzine na određenoj dionici može uštedjeti tek nekoliko sekundi ili minuta, postavlja se pitanje ima li smisla zbog toga preuzimati dodatni rizik.
Brže ne znači nužno i puno ranije na odredištu
Poanta vožnje prema propisanim ograničenjima stoga nije samo izbjegavanje prometnih kazni. Umjerenija brzina može značiti manju potrošnju goriva, veći doseg električnog automobila i manje emisije, ali prije svega povećava sigurnost svih sudionika u prometu.
Istraživanje tako ruši jedan od najčešćih mitova među vozačima: prekoračenje brzine često daje puno manju uštedu vremena nego što mislimo.
Ponekad je razlika između sigurne i rizičnije vožnje svega nekoliko sekundi. A zbog nekoliko sekundi teško je opravdati veće troškove, veću potrošnju i, najvažnije, povećani rizik na cesti.
