Europska komisija priprema novi plan kojim želi pomoći državama članicama i lokalnim vlastima u rješavanju sve izraženije stambene krize. Jedan od ključnih elemenata bit će mogućnost uvođenja strožih pravila za kratkoročni turistički najam poput Airbnb-a, ali i za kupnju nekretnina koje se ne koriste kao glavno prebivalište, piše Tportal.
Prema dokumentu u koji je uvid imao Euronews, Bruxelles želi preciznije definirati kada i pod kojim uvjetima gradovi i države mogu ograničiti kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima.
Stanovi u europskim gradovima sve skuplji
Pritisak na tržište nekretnina posljednjih je godina snažno porastao. Prema podacima Europske unije, cijene stanova u većini europskih metropola između 2015. i 2025. porasle su za 64,9 posto, dok su najamnine u istom razdoblju porasle 21,8 posto.
U nekim urbanim područjima situacija je toliko ozbiljna da gotovo deset posto stanovnika troši više od 40 posto raspoloživog prihoda na stanovanje.
Iako kratkoročni turistički najam čini oko 1,2 posto ukupnog stambenog fonda Europske unije, njegova koncentracija u pojedinim turističkim središtima znatno je veća. U nekim područjima takvi stanovi čine čak 20 posto stambenog fonda.
Upravo bi takva područja mogla biti među prvima u kojima bi lokalne vlasti dobile mogućnost uvođenja strožih ograničenja, ali samo ako mogu dokazati da kratkoročni najam ozbiljno utječe na dostupnost stanova za lokalno stanovništvo.
Na meti profesionalni iznajmljivači
Posebna pozornost trebala bi biti usmjerena na profesionalne iznajmljivače koji upravljaju većim brojem nekretnina i koriste ih gotovo isključivo za turistički najam.
Istodobno, Bruxelles želi izbjeći situaciju u kojoj bi nova pravila pogodila građane koji povremeno iznajmljuju vlastiti dom.
Prema razmatranom pristupu, ograničenja bi se trebala uvoditi ondje gdje su cijene nekretnina i najamnina snažno porasle, a dostupnost stanova značajno smanjena, odnosno gdje postoji jasan razlog za intervenciju radi zaštite lokalnog stanovništva.
Mogla bi se ograničiti i kupnja drugog doma
Komisija razmatra i dodatne mogućnosti intervencije na tržištu nekretnina, posebno u područjima u kojima se stanovi i kuće sve više kupuju kao investicija, a ne za stvarno stanovanje.
Jedan od kriterija koji se spominje jest odnos cijena nekretnina i prihoda stanovništva. Prema prijedlogu koji se razmatra, države bi mogle reagirati u područjima u kojima su cijene nekretnina najmanje osam puta veće od lokalnih prihoda, ako su cijene u posljednjih deset godina rasle i ako se ne očekuje poboljšanje situacije u iduće tri godine.
Takav bi pristup mogao otvoriti prostor za ograničavanje kupnje nekretnina koje služe isključivo kao drugi domovi ili investicijska imovina, osobito na tržištima gdje lokalno stanovništvo sve teže dolazi do vlastitog stana.
Europi nedostaju milijuni stanova
Ipak, u Bruxellesu su svjesni da ograničavanje Airbnb-a neće samo po sebi riješiti stambenu krizu.
Europska komisija procjenjuje da bi Europi trebalo graditi više od dva milijuna novih stanova godišnje kako bi se ublažio postojeći manjak.
Problem dodatno pogoršavaju visoki troškovi gradnje, skupo zemljište, prostorna ograničenja i dugotrajni postupci izdavanja građevinskih dozvola.
Prema podacima organizacije Housing Europe, Francuskoj godišnje nedostaje oko 518.000 novih stanova, Njemačkoj oko 400.000, dok bi Nizozemska do 2031. trebala gotovo milijun novih stambenih jedinica.
U brojnim europskim državama nova gradnja pritom za potrebama tržišta zaostaje i do 50 posto.
Zbog toga Komisija za 2027. priprema i poseban Housing Simplification Package, paket kojim želi smanjiti administrativne prepreke i ubrzati gradnju novih stanova.
Najviše problema imaju mladi i srednja klasa
Stambena kriza posebno pogađa mlađe generacije i kućanstva sa srednjim prihodima.
Riječ je o skupini koja često nema dovoljno novca za kupnju vlastite nekretnine, teško podmiruje visoke najamnine, a istodobno ne ispunjava uvjete za socijalno stanovanje.
Europska zastupnica Leïla Chaibi upozorila je da problem kratkoročnog turističkog najma nije ograničen samo na povijesne jezgre velikih gradova, već se širi i na manje sredine i ruralna područja.
Prema njezinu stavu, Europska unija mora reagirati jer kratkoročni najam utječe na dostupnost stanovanja u različitim dijelovima Europe.
Novi plan stiže 9. rujna
Stanovanje je prvenstveno u nadležnosti država članica i lokalnih vlasti. Europska komisija zato ne može jednostavno narediti gradovima koliko stanova moraju izgraditi niti propisati jedinstvena ograničenja za Airbnb.
Umjesto toga, Bruxelles želi djelovati kroz europske fondove, pravila o državnim potporama, ulaganja te zakonodavne promjene kojima bi državama i gradovima dao veću pravnu sigurnost pri uvođenju mjera.
Europska komisija svoj bi novi plan za stanovanje trebala predstaviti 9. rujna.
Tada bi trebalo biti jasnije koliko će prostora države i gradovi dobiti za ograničavanje kratkoročnog najma i kupnje nekretnina za investicijske svrhe te kako će Bruxelles pokušati istodobno povećati broj dostupnih stanova.
