Dok se u brojnim europskim državama sve glasnije raspravlja o visini mirovina, troškovima života i riziku od siromaštva u starosti, nova analiza statističkog portala Datapulse pokazuje koliko su mirovinski sustavi opterećeni razlikom između primanja umirovljenika i njihovih stvarnih izdataka, prenosi Fenix magazin.
Prema analizi koja obuhvaća 31 europsku državu, u čak 27 zemalja prosječna zakonska mirovina nije dovoljna za pokrivanje prosječnih godišnjih troškova života. Na razini Europske unije prosječna godišnja mirovina iznosi oko 17.300 eura, dok prosječni izdaci dosežu 21.700 eura, što predstavlja manjak od oko 20 posto.
Najlošije pritom prolazi Hrvatska.
Hrvatska na dnu ljestvice
Prema objavljenim podacima, Hrvatska je na posljednjem mjestu među analiziranim državama. Prosječna godišnja mirovina prije oporezivanja iznosi 5.600 eura, dok prosječni godišnji izdaci dosežu 9.300 eura.
To znači da razlika iznosi 3700 eura godišnje, odnosno da prosječna mirovina pokriva tek oko 60 posto izdataka koji su prema ovoj analizi potrebni za život.
Nepovoljna je situacija i u susjednim državama. Slovenija je s manjkom od 39 posto gotovo na samom dnu, dok Srbija i Crna Gora bilježe minus od 25 posto.
U Sloveniji prosječna godišnja mirovina iznosi 9.400 eura, a izdaci 15.500 eura. U Srbiji je riječ o 4200 eura mirovine nasuprot 5600 eura troškova, dok u Crnoj Gori prosječna mirovina iznosi 4600 eura, a izdaci 6100 eura.
Ni Njemačka nije među najboljima
Podaci pokazuju i da visoka prosječna mirovina ne znači nužno i veću financijsku sigurnost umirovljenika.
Njemačka je dobar primjer. Prosječna godišnja mirovina prije poreza iznosi 19.100 eura, no prosječni godišnji izdaci dosežu čak 28.700 eura. Razlika je tako gotovo 10.000 eura godišnje, odnosno oko 33 posto.
Još veći relativni jaz bilježe neke druge europske države. U Norveškoj je, primjerice, prosječna godišnja mirovina oko 29.200 eura, dok izdaci dosežu 46.100 eura. U Luksemburgu je prosječna mirovina najviša među navedenim zemljama, 34.400 eura, ali su i troškovi života izrazito visoki – oko 52.200 eura godišnje.
Samo četiri države u plusu
Posebno je zanimljivo da su prema ovoj analizi samo četiri države zabilježile prosječnu zakonsku mirovinu veću od prosječnih troškova života.
Na prvom mjestu nalazi se Rumunjska, gdje je odnos mirovine i izdataka pozitivan za 21 posto. Slijede Češka s plusom od 18 posto, Poljska s četiri posto te Španjolska s tri posto.
Rumunjska tako ima prosječnu godišnju mirovinu od 5800 eura, dok su izdaci procijenjeni na 4800 eura. U Češkoj je omjer 10.100 prema 8600 eura, a u Poljskoj 8400 prema 8100 eura.
Vlasništvo nad nekretninom može biti presudno
Sama usporedba mirovina i troškova života ipak ne pokazuje cijelu sliku. Jedan od važnih čimbenika je stanovanje, odnosno činjenica plaćaju li umirovljenici najam ili žive u vlastitoj nekretnini.
Prema analizi, značajan dio izdataka starijih osoba u Europi odlazi na hranu i stanovanje. Zbog toga visoka stopa vlasništva nad nekretninama može ublažiti posljedice niskih mirovina.
U državama u kojima velik broj građana živi u vlastitom domu, poput Hrvatske i pojedinih država srednje i istočne Europe, umirovljenici koji nemaju trošak najma mogu lakše podmirivati ostale životne izdatke.
S druge strane, u državama s većim udjelom najmoprimaca trošak stanovanja može predstavljati znatno veći pritisak na kućni budžet umirovljenika.
Hrvatska ima još jedan problem
Iako podaci pokazuju da je Hrvatska na začelju usporedbe, važno je naglasiti da odnos prosječne mirovine i prosječnih troškova ne govori nužno kako živi svaki pojedini umirovljenik.
Na stvarni životni standard utječu i vlasništvo nad nekretninom, dodatni prihodi, štednja, obiteljska pomoć, zdravstveni troškovi te razlike u cijenama između pojedinih država i regija.
Ipak, ako se promatra isključivo odnos prosječne mirovine i procijenjenih godišnjih izdataka, Hrvatska se prema objavljenoj analizi nalazi na samom dnu Europe, s manjkom od 40 posto.
