Hrvatska tekstilna industrija u posljednjih je četvrt stoljeća izgubila oko 35 tisuća radnika, a oni koji su ostali uglavnom rade za niske plaće, uz visoke norme i često loše uvjete rada. Pokazuje to terensko istraživanje provedeno prošle godine na temelju 76 razgovora s radnicima i radnicama u tekstilnoj industriji.
Istraživanje Ivane Perić i Dunje Kučinac predstavljeno je na razgovoru “Moda nakon brze mode: Kako zamišljamo pravednu budućnost tekstilne industrije?“, koji su organizirali Novi sindikat i Clean Clothes Campaign, prenosi Poslovni dnevnik.
Broj zaposlenih pao s 51.000 na oko 16.000
Pad zaposlenosti u hrvatskoj tekstilnoj industriji traje desetljećima. Oko 2000. godine u sektoru je radilo oko 51.000 ljudi, dok ih danas ima svega 15 do 16.000. Od toga je oko 6000 zaposlenih u proizvodnji odjeće.
Industriju danas čini više od 1000 kooperantskih tvrtki i više od 1200 obrta. Čak 79 posto zaposlenih su žene, a više od polovice radnika starije je od 45 godina.
Zatvaranje tvornica dodatno je ubrzalo pad zaposlenosti. Među novijim primjerima je Orljava, koja je nakon 75 godina završila u stečaju, dok je Benetton 2025. godine zatvorio pogon u Osijeku i bez posla ostavio oko 300 ljudi.
Plaće između 677 i 750 eura
Istraživanje pokazuje i teške uvjete u kojima dio radnika radi. Intervjuirane radnice imale su plaće od 677 do 750 eura, dok je trećina radila neplaćene prekovremene sate.
Čak 38 posto ispitanih probleme na radnom mjestu nije prijavljivalo, uglavnom zbog straha od otkaza ili pritiska poslodavaca.
Jedna od radnica, 60-godišnja Maja, 12 je godina radila za Benetton, a kako bi povećala kućni budžet, obrađivala je i vlastiti vrt.
„Naš se posao tretira kao da je rad za džeparac, a ne pravi i težak posao“, rekla je Maja. Svoj položaj pred mirovinu opisala je riječima: „Na kori od banane sam pred mirovinu, a državu nije briga.“
Radnice upozoravaju na visoke norme i pritisak
Radnice koje su sudjelovale u istraživanju opisivale su i pritisak zbog brzine rada te visoke proizvodne norme.
Jedna je radnica upozorila da zaposlenicima treba omogućiti osnovne uvjete tijekom radnog dana – dovoljno vremena za odlazak na toalet, odmor i uzimanje vode.
Poseban problem predstavljaju strane radnice, koje su prema istraživanju često u još nesigurnijem položaju. Zabilježeni su slučajevi rada po 58 sati tjedno, uključujući subote, dok su se pojedinim radnicama prekovremeni sati računali kao naknada za smještaj.
U pojedinim slučajevima radnicima su, navodi se u istraživanju, oduzimane i putovnice.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju uvjete
Problemi tekstilnih radnika nisu povezani samo s plaćama i radnim vremenom. Toplinski valovi sve više otežavaju rad u proizvodnim pogonima, posebice ondje gdje nema odgovarajuće ventilacije i klimatizacije.
Tijekom velikih vrućina radnice mogu biti izložene dehidraciji, ozljedama i gubitku svijesti. Istodobno, klimatske nepogode poput poplava i odrona mogu ugroziti same pogone i izvore prihoda.
U raspravama o održivosti modne industrije zato se sve više upozorava da se uz okolišnu održivost moraju zaštititi i radnička prava.
Traže se veće plaće i sigurniji uvjeti rada
Clean Clothes Campaign izradila je Manifest o pravednoj tranziciji kojim se traže dostojanstveni i sigurni uvjeti rada, plaće dovoljne za život, socijalna zaštita te veće uključivanje radnika u odluke koje utječu na njihova radna mjesta.
Jedan od zahtjeva je i smanjenje prekomjerne proizvodnje brze mode, ali bez prebacivanja troška na radnike. Ideja je proizvoditi manje, uz kraće radno vrijeme, ali istodobno povećati plaće i sigurnost zaposlenja.
Od vlasnika pogona traži se osiguravanje pitke vode, više pauza tijekom toplinskih valova, fleksibilnije radno vrijeme te bolja ventilacija i klimatizacija.
Sindikati od Vlade i velikih modnih kompanija traže više minimalne plaće, snažniji inspekcijski nadzor i industrijsku politiku koja bi pomogla očuvati proizvodnju u Hrvatskoj. Od modnih brendova traže i veću odgovornost za uvjete rada kod njihovih dobavljača te veće cijene narudžbi kako bi se mogle osigurati dostojne plaće i sigurniji uvjeti rada.
