Onečišćenje zraka povezano sa sve intenzivnijim šumskim požarima i toplinskim valovima moglo bi usporiti globalne napore za poboljšanje kvalitete zraka i dodatno otežati zaštitu ljudskog zdravlja, upozorila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO), prenosi Večernji list.
U godišnjem izvješću o kvaliteti zraka i klimi WMO ističe da su klimatske promjene i onečišćenje zraka usko povezani te da se tim problemima treba pristupati koordiniranim politikama, a ne odvojeno.
Posebno zabrinjava činjenica da bi ispunjavanje smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka u budućnosti moglo biti sve teže. Kako se planet zagrijava, ekstremni šumski požari postaju sve češći, intenzivniji i dugotrajniji, a time predstavljaju i sve veći izvor opasnog onečišćenja zraka.
Istodobno su se, zahvaljujući brojnim propisima i mjerama zaštite okoliša, u mnogim razvijenim zemljama smanjile emisije iz industrije i prometa. No, taj napredak mogao bi biti djelomično poništen sve većim onečišćenjem koje nastaje tijekom velikih požara.
– Bez obzira na to koliko su vaš grad ili vaša regija čisti… ako ste podložni čestim onečišćenjima zbog šumskih požara to može negativno utjecati i na kvalitetu zraka u tim regijama – rekao je za Reuters Lorenzo Labrador, znanstvenik iz WMO-a.
PM2.5 i prizemni ozon posebno zabrinjavaju
U izvješću se posebno ističe sve veći utjecaj finih čestica PM2.5 i prizemnog ozona na ljudsko zdravlje.
PM2.5 čestice iznimno su sitne i mogu prodrijeti duboko u dišni sustav, dok prizemni ozon može nadražiti dišne putove. Dugotrajna izloženost takvom onečišćenju povezuje se s povećanim rizikom od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.
Posebno su problematične čestice nastale u šumskim požarima. One mogu sadržavati brojne štetne i otrovne kemikalije, a njihovo udisanje može izazvati upalne procese u cijelom organizmu te pridonijeti razvoju plućnih bolesti.
Ekstremni požari utrostručili se od 1990-ih
Studija na koju se WMO poziva pokazala je da su se ekstremni požari i opasan dim globalno utrostručili od 1990-ih godina.
Prema podacima navedenima u izvješću, između 2010. i 2018. godine takva su onečišćenja vjerojatno pridonijela gotovo 100.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje.
WMO zato poziva i na bolje praćenje različitih onečišćujućih tvari i aerosola, među kojima su crni ugljik i mikroplastika. Njihovo praćenje i dalje je nedostatno, iako su široko rasprostranjeni i prisutni u atmosferi.
Europa ponovno osjetila posljedice
Ovu su godinu obilježile ekstremne vrućine i razorni šumski požari u brojnim dijelovima Europe, među ostalim u Španjolskoj, Francuskoj i Grčkoj.
WMO upozorava da ekstremne vrućine postaju sve češće, intenzivnije i dugotrajnije kako se planet zagrijava. Takvi uvjeti istodobno pogoduju nastanku i širenju velikih požara, stvarajući začarani krug u kojem visoke temperature i onečišćenje zraka dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi.
Podaci iz izvješća pokazuju da su koncentracije PM2.5 tijekom 2025. godine bile iznad dugoročnih prosjeka u sjevernoj Kanadi, dijelovima Rusije i zapadno-središnje Afrike, ponajviše zbog pojačane aktivnosti požara. Sjeverozapadna Španjolska bila je posebno pogođena nakon velikih požara krajem ljeta.
WMO stoga upozorava da borba protiv onečišćenja zraka više ne može biti promatrana odvojeno od klimatskih promjena. Smanjenje emisija, bolje praćenje kvalitete zraka i prilagodba sve ekstremnijim vremenskim uvjetima bit će ključni za zaštitu zdravlja stanovništva u godinama koje dolaze.
