Veliko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 450.000 ljudi pokazalo je povezanost između veće konzumacije prerađenog mesa i povećanog rizika od određenih vrsta raka želuca i jednjaka, prenosi Index.
Prehrana bogata mesom, osobito crvenim i prerađenim mesom, već se godinama proučava zbog mogućeg utjecaja na razvoj raka. Ipak, rezultati pojedinih istraživanja nisu uvijek bili potpuno usklađeni. Nova studija, objavljena u časopisu International Journal of Cancer, pokušala je detaljnije istražiti povezanost konzumacije različitih vrsta mesa s adenokarcinomom želuca i jednjaka.
Prerađeno meso povezano s većim rizikom
Istraživači su analizirali podatke 450.112 osoba čije su prehrambene navike i zdravstveno stanje pratili prosječno 14 godina. Rezultati su pokazali povezanost između većeg unosa prerađenog mesa i pojave određenih oblika raka.
Prema izračunima, svakih dodatnih 30 grama prerađenog mesa dnevno bilo je povezano s devet posto većim rizikom od raka želuca te 13 posto većim rizikom od adenokarcinoma jednjaka.
Riječ je o bolestima koje predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Adenokarcinom jednjaka posljednjih godina bilježi porast učestalosti i među najčešćim je vrstama raka u svijetu, dok se rak želuca također nalazi među najčešće dijagnosticiranim zloćudnim bolestima.
Crveno meso nije pokazalo istu povezanost
Zanimljivo je da istraživanje nije pronašlo statistički značajnu povezanost između konzumacije neprerađenog crvenog mesa i analiziranih vrsta raka.
Posebnu pažnju privukli su rezultati povezani s bijelim mesom. Kod žena je veći unos bijelog mesa bio povezan s povećanim rizikom od raka srednjeg i donjeg dijela želuca. Povećanje dnevnog unosa za 20 grama bilo je povezano s 20 posto većim rizikom.
Takva povezanost nije utvrđena kod muškaraca, a znanstvenici zasad ne mogu pouzdano objasniti zbog čega su rezultati bili različiti između spolova.
Zašto bi prerađeno meso moglo biti problem?
Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za rezultate. Tijekom probave mesa mogu nastajati spojevi koji mogu pridonijeti oštećenju DNK i povećanju oksidativnog stresa u stanicama.
Kod prerađenog mesa dodatni čimbenik mogu biti načini njegove obrade i čuvanja. Takvi proizvodi često sadrže i veće količine soli, a pretjerani unos soli može nadražiti želučanu sluznicu te pridonijeti upalnim procesima i oštećenjima.
Za povezanost bijelog mesa i raka želuca kod žena zasad nema jasnog objašnjenja. Kao moguće čimbenike istraživači navode spojeve koji nastaju tijekom termičke obrade hrane, promjene u crijevnoj mikrobioti te produkte povezane s razgradnjom proteina. Međutim, riječ je o mogućim mehanizmima koje tek treba dodatno istražiti.
Velika studija ima i određena ograničenja
Iako su velik broj sudionika i dugotrajno praćenje važna prednost istraživanja, rezultati ne dokazuju da prerađeno meso izravno uzrokuje rak.
Jedno od ograničenja jest činjenica da su prehrambene navike sudionika procijenjene samo na početku istraživanja. Ljudi tijekom 14 godina mogu promijeniti prehranu, što može utjecati na konačne rezultate.
Unatoč tome, autori smatraju da se nalazi uklapaju u sve veći broj dokaza o mogućem štetnom utjecaju veće konzumacije prerađenog mesa. Istodobno, upozoravaju da je potrebno još istraživanja kako bi se preciznije utvrdila povezanost bijelog mesa s rakom želuca i razumjeli mehanizmi koji bi mogli stajati iza tih rezultata.
Nova studija tako dodatno naglašava važnost proučavanja prehrambenih navika i njihova mogućeg utjecaja na rizik od raka, ali njezine rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da određena namirnica sama po sebi uzrokuje bolest.
