Hrvatska je na 27. mjestu među 55 mirovinskih sustava svijeta, no kada je riječ o primjerenosti mirovinskih primanja, rezultati su znatno slabiji. Pokazalo je to najnovije izdanje istraživanja Marsh CFA Institute Global Pension Index 2026., prema kojem je Hrvatska ostvarila ukupno 66,1 bod, što je manje nego godinu ranije, piše Poslovni dnevnik.
Hrvatski mirovinski sustav dobro je ocijenjen kada je riječ o regulaciji, upravljanju, zaštiti članova i komunikaciji, ali slabije prolazi u kategoriji koja se odnosi na visinu i primjerenost mirovina. Upravo se tu najjasnije vidi razlika između uređenosti sustava i njegove sposobnosti da osigura odgovarajuće prihode u starosti.
Hrvatska na 36. mjestu po primjerenosti mirovina
Prema rezultatima istraživanja, Hrvatska je u kategoriji integriteta mirovinskog sustava osvojila 84,2 boda i ocjenu A, što joj je donijelo 12. mjesto među 55 analiziranih sustava. Nasuprot tome, za primjerenost mirovinskih primanja ostvarila je 61,6 bodova, ocjenu C+ i 36. mjesto.
Hrvatski rezultat u toj kategoriji niži je od prosjeka svih analiziranih sustava, koji iznosi približno 66,5 bodova. Kada je riječ o dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava, Hrvatska je osvojila 58,3 boda, uz ocjenu C i 21. mjesto.
Rezultati pokazuju da kvalitetna regulacija, upravljanje i zaštita članova ne jamče nužno i jednako dobre rezultate u pogledu visine mirovinskih primanja.
Hrvatska ove godine ostvarila slabiji rezultat
U odnosu na 2025. godinu, ukupna ocjena hrvatskog mirovinskog sustava pala je s 68,7 na 66,1 bod. Još izraženije smanjenje zabilježeno je u kategoriji primjerenosti mirovina, u kojoj je rezultat pao sa 66,8 na 61,6 bodova.
Prema izvještaju, pad ukupne ocjene prvenstveno je povezan s nižim modeliranim neto stopama zamjene pri umirovljenju koje koristi Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
Važno je pritom naglasiti da se radi o modeliranim pokazateljima koji uspoređuju očekivane mirovinske prihode s prethodnim primanjima. Stoga pad ocjene sam po sebi ne znači da su se stvarno isplaćene mirovine u Hrvatskoj smanjile.
Koje zemlje imaju najbolje mirovinske sustave?
Na vrhu ovogodišnje ljestvice nalazi se Nizozemska s 85,8 bodova, slijede Danska s 84,1 bodom i Island s 84 boda. Najvišu ocjenu A ostvarili su još Singapur, Izrael i Australija.
Hrvatska je, s druge strane, ostvarila bolji ukupni rezultat od nekih razvijenijih europskih zemalja. Španjolska je osvojila 63,3 boda, Italija 57,4, a Austrija 56,9 bodova.
Istraživanje obuhvaća 55 mirovinskih sustava u kojima živi približno 66 posto svjetskog stanovništva. Njime se ne procjenjuje samo primjerenost mirovina, nego i dugoročna održivost te integritet sustava, zbog čega gospodarska snaga pojedine zemlje nije jedini čimbenik koji utječe na konačnu ocjenu.
Starenje stanovništva sve veći izazov za mirovine
Jedna od glavnih tema ovogodišnjeg izvještaja jest utjecaj starenja stanovništva na mirovinske sustave. Produljenje životnog vijeka znači da je nakon završetka radnog vijeka potrebno osigurati prihode tijekom duljeg razdoblja, dok pad nataliteta mijenja odnos broja zaposlenih i umirovljenika.
Prema podacima iz istraživanja, u 43 od 55 analiziranih sustava stopa fertiliteta niža je od razine potrebne za jednostavnu obnovu stanovništva.
Autori istraživanja među općim smjerovima za prilagodbu mirovinskih sustava izdvajaju uključivanje većeg broja zaposlenih i samozaposlenih u mirovinsku štednju, poticanje dodatne privatne štednje, zaštitu financijski najugroženijih starijih osoba te mogućnosti duljeg i fleksibilnijeg ostanka na tržištu rada.
Riječ je o preporukama koje proizlaze iz globalnog istraživanja, a ne o posebnim preporukama namijenjenima isključivo Hrvatskoj.
Poslodavci mogu pomoći u financijskoj sigurnosti zaposlenika
Iz perspektive kompanije Marsh, rezultati istraživanja važni su i za poslodavce jer se financijska sigurnost u starijoj dobi gradi tijekom cijelog radnog vijeka, a ne tek odlaskom u mirovinu.
Predsjednica Uprave Marsh Hrvatska Jasminka Horvat Martinović ističe važnost pravodobnog planiranja mirovine i informiranja zaposlenika o mogućnostima dodatne štednje. Prema njezinim riječima, poslodavci mogu pridonijeti financijskoj sigurnosti zaposlenika ponudom dobrovoljne mirovinske štednje, financijskom edukacijom i jasnom komunikacijom o pogodnostima koje su im dostupne.
Pritom nije dovoljno samo ponuditi dodatne oblike štednje, nego je važno zaposlenicima objasniti i njihove konkretne koristi. Briga o zaposlenicima tako bi trebala obuhvatiti i njihovu buduću financijsku sigurnost, a ne samo trenutačnu plaću.
Uz dobrovoljnu mirovinsku štednju, zdravstveno i životno osiguranje mogu biti dio šire podrške dobrobiti zaposlenika.
Kako se ocjenjuju mirovinski sustavi?
Marsh CFA Institute Global Pension Index 2026. osamnaesto je izdanje međunarodnog istraživanja mirovinskih sustava i prvo objavljeno pod imenom Marsh, nakon prethodnih izdanja povezanih s brendom Mercer.
Istraživanje se provodi u suradnji s CFA Instituteom i Monash Centre for Financial Studies. Mirovinski sustavi ocjenjuju se na temelju više od 50 pokazatelja, raspoređenih u tri ključne kategorije:
- Primjerenost mirovinskih primanja – čini 40 posto ukupne ocjene.
- Dugoročna održivost – čini 35 posto ukupne ocjene.
- Integritet sustava – čini 25 posto ukupne ocjene.
Rezultati pokazuju da Hrvatska ima dobro ocijenjene mehanizme regulacije i upravljanja, ali i prostor za napredak u osiguravanju primjerenih mirovinskih primanja. U uvjetima starenja stanovništva i promjena na tržištu rada, financijska sigurnost u mirovini ostaje jedan od važnijih dugoročnih izazova.
