Životni standard u Hrvatskoj znatno se razlikuje ovisno o dijelu zemlje u kojem ljudi žive. Dok je Sjeverna Hrvatska prema riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u povoljnijem položaju od prosjeka Europske unije, situacija je znatno nepovoljnija u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je ugroženo gotovo trećina stanovništva, prenosi Podravski list.
Pokazuje to najnovija analiza Eurostata, koja se temelji na podacima za 2025. godinu i uspoređuje životne uvjete u 243 regije Europske unije.
Prema tim podacima, riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Europskoj uniji izloženo je 20,9 posto stanovništva, odnosno 92,7 milijuna ljudi. Hrvatski prosjek iznosi 20,7 posto, no iza te brojke kriju se velike razlike među pojedinim dijelovima zemlje.
Najbolja situacija na sjeveru i u Zagrebu
U Sjevernoj Hrvatskoj riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izloženo je 17,6 posto stanovništva. To je 3,3 postotna boda manje od prosjeka Europske unije.
U Jadranskoj Hrvatskoj udio stanovništva u riziku iznosi 20,6 posto, što je gotovo jednako europskom prosjeku. Još je povoljnija situacija u Gradu Zagrebu, gdje je tim rizicima izloženo samo 12,4 posto stanovnika.
Zagreb se tako svrstava među 24 regije Europske unije u kojima je udio stanovništva izloženog riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti manji od 13 posto. U toj su skupini i glavni gradovi poput Bratislave, Varšave, Praga i Budimpešte.
U Panonskoj Hrvatskoj gotovo svaki treći stanovnik u riziku
S druge strane, Panonska Hrvatska bilježi znatno nepovoljnije pokazatelje. U toj regiji, koja obuhvaća i Virovitičko-podravsku županiju, riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti izloženo je čak 30 posto stanovništva – gotovo svaki treći stanovnik.
Razlika između sjevera i istoka zemlje iznosi 12,4 postotna boda. Drugim riječima, udio stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Panonskoj Hrvatskoj znatno je veći nego u Sjevernoj Hrvatskoj, dok je zagrebački udio od 12,4 posto gotovo dva i pol puta manji od panonskog.
U 24 europske regije taj udio iznosi najmanje 31,5 posto, a Panonska Hrvatska zasad se nalazi nešto ispod tog praga. Ipak, njezini su rezultati i dalje znatno nepovoljniji od hrvatskog i europskog prosjeka.
Podaci tako upućuju na velike regionalne razlike u životnom standardu. Unatoč višegodišnjim ulaganjima u razvoj istočnog dijela Hrvatske, statistika pokazuje da se velik dio stanovništva Panonske Hrvatske i dalje suočava s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti.
