Demencija se najčešće povezuje s gubitkom pamćenja, no stručnjaci upozoravaju da se kod jednog oblika bolesti prvi simptomi mogu pojaviti na potpuno drugačiji način. Iznenadne promjene u prehrambenim navikama, osobnosti i ponašanju mogu biti među najranijim znakovima frontotemporalne demencije (FTD), bolesti koja najčešće pogađa osobe mlađe od 65 godina, piše Večernji list.
Za razliku od drugih oblika demencije, kod FTD-a problemi s pamćenjem u početku često nisu izraženi. Umjesto toga, dolazi do postupnih promjena u ponašanju, emocijama i sposobnosti prosuđivanja, što otežava rano prepoznavanje bolesti.
Jedan od simptoma koji može privući pozornost jest izražena i nekontrolirana žudnja za slatkom hranom, masnom hranom i ugljikohidratima. Stručnjaci objašnjavaju da takve promjene nisu pitanje nedostatka discipline ili loših prehrambenih navika, već posljedica oštećenja dijelova mozga odgovornih za kontrolu impulsa i ponašanja.
Gubitak kontrole tijekom obroka
Kod bihevioralne varijante frontotemporalne demencije osobe mogu razviti potpuno drugačiji odnos prema hrani. Mogu početi nekontrolirano jesti, izgubiti osjećaj sitosti ili razviti snažnu želju za nezdravom hranom, osobito slatkišima, masnim jelima i namirnicama bogatim ugljikohidratima.
Osim hrane, kod nekih oboljelih javlja se i pojačana sklonost alkoholu ili drugim porocima, pri čemu više ne uspijevaju kontrolirati količinu koju konzumiraju. Mogu se pojaviti i promjene u ponašanju za stolom te zanemarivanje uobičajenih društvenih pravila.
Promjene koje često prvi primijete članovi obitelji
Velik izazov predstavlja činjenica da osobe s frontotemporalnom demencijom često nisu svjesne vlastitih promjena. Upravo zato prve znakove bolesti najčešće uočavaju članovi obitelji, prijatelji ili kolege.
Zbog izostanka svijesti o problemu mnogi oboljeli ne traže liječničku pomoć, što može odgoditi postavljanje dijagnoze i početak liječenja.
Frontotemporalna demencija čini oko deset posto svih slučajeva demencije, a najčešće se javlja između 45. i 65. godine života.
Na koje još simptome treba obratiti pozornost?
Promjene u prehrambenim navikama samo su jedan od mogućih znakova bolesti. Stručnjaci upozoravaju da se mogu javiti i:
- poteškoće s koncentracijom i planiranjem
- impulzivno i društveno neprikladno ponašanje
- gubitak empatije i razumijevanja tuđih osjećaja
- smanjena motivacija za aktivnosti koje su prije pričinjavale zadovoljstvo
- ponavljajuća ili opsesivna ponašanja, poput ponavljanja istih riječi ili gomilanja predmeta
- promijenjena osjetljivost na zvukove, temperaturu ili bol.
Kod dijela oboljelih mogu se razviti i novi interesi, primjerice za glazbu ili duhovnost, koji ponekad poprime opsesivan karakter.
Kada potražiti pomoć?
Sama žudnja za određenom hranom ne znači da osoba ima demenciju. Međutim, ako se iznenadne promjene u prehrambenim navikama javljaju zajedno s promjenama osobnosti, ponašanja ili donošenja odluka, preporučljivo je obratiti se liječniku radi dodatne obrade.
Rano prepoznavanje simptoma može pomoći u pravodobnoj dijagnostici i planiranju liječenja te pružanju odgovarajuće podrške oboljeloj osobi i njezinoj obitelji.
Kako bi se smanjio rizik od kognitivnog propadanja, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje zdrav način života koji uključuje mediteransku prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, nepušenje te umjerenu konzumaciju alkohola.
