Krajem kolovoza, u Radoboju je započeo međunarodni projekt arheoloških istraživanja pod vodstvom v.d. ravnatelja Muzeja grada Pregrade Davora Špoljara, u društvu magistra arheologije i doktorskog studenta na Sveučilištu Oxford u Ujedinjenom Kraljevstvu Jakova Mlinarevića kao njegovog zamjenika. Da se radi o doista velikom i značajnom projektu govori i činjenica da u istraživanju sudjeluje i Mark B. Roberts arheolog svjetskog glasa, znanstvenik i sveučilišni profesor na londonskom University Collegeu (UCL).
Roberts je istraživač svjetski poznatog paleolitičkog lokaliteta ˝Boxgrove Quarry˝ u Velikoj Britaniji, lokaliteta smještenog u zapadnom Sussexu koji datira iz paleolitika, a na kojem su pronađeni najstariji ljudski ostaci na području Britanije, stari preko pola milijuna godina.
Tri lokacije
S obzirom na to da je Radoboj vrlo poznat stručnjacima koji se bave arheologijom i geologijom, a radi se o tri lokaliteta od kojih su dva pod trajnom zaštitom, a jedno pod preventivnom, ne čudi činjenica da je ovaj projekt potaknuo zanimanje.
Istraživanja, koja su u protekla dva tjedna realizirana na Hajdinem zernu, Platu i Podstenju, ne bi bilo da se za njih nije zanimao Špoljar koji ih istražuje od 2013. godine, koji ih je na ne neki način ‘podigao iz prašine’ i spriječio od zaborava, iako su se lokaliteti istraživali još u 19. stoljeću. Valja spomenuti kako je Špoljar istraživajući upravo radobojske lokalitete napisao i svoju doktorsku disertaciju, a rezultat njegova rada prezentiran je u mnogim objavljenim člancima.
– Radoboj je poznat u stručnim krugovima kada govorimo o arheolozima i geolozima, a uz pomoć arheologa Mlinarevića s kojim smo stupili u kontakt, napravili smo projekt koji bi u budućnosti mogao pridonijeti realizaciji geološko-arheološkog parka u našem mjestu – rekao je radobojski načelnik Anđelko Topolovec istaknuvši kako su Roberts i njegovi studenti bili oduševljeni Zagorjem i Radobojem naglasivši ogroman arheološko-geološki potencijal Radoboja.
Na temelju snimki terena uskoro kreće priprema za ozbiljniji projekt iskapanja, za što su potrebne dozvole Ministarstva kulture i konzervatora, a što bi se trebalo realizirati do kraja iduće jeseni budući da je to godišnje doba najpovoljnije za arheološka iskapanja. To znači da će iduće godine u Zagorje stići i veći broj studenata iz Ujedinjenog Kraljevstva, a u projekt će se uključiti i zagrebački studenti arheologije.
– Doista se nadamo da će sve skupa prerasti, uz pomoć struke, u kvalitetan projekt kojeg bi potom prijavili ili na ˝INTERREG Hrvatska – Slovenija˝ ili na jedan od natječaja vezanih uz EU fondove, te da prijavimo i geološko -arheološki park koji će biti naslonjen i na zaštitu naše prirode. Imamo naslov Europskog parka orhideja jer imamo više od 32 vrste samoniklih orhideja, a od čega su dvije endemske. Time bi sve to ukalupili u jedan centar koji će služiti i za struku, ali i za studente za edukacije – rekao je načelnik Topolovec.
Pronađena keramika
Ravnateljica Muzeja Radboa Ivana Hazulin ističe kako se tijekom istraživanja ranije spomenutih lokaliteta pronašlo puno ulomaka keramike, ali i da su lokaliteti pomno izmjereni i analizirani.
– Prilikom ovog posjeta akcije su bile vezane na prepoznavanje, dakle tu nema nikakvih invazivnih metoda iskapanja već se proučavaju prostori lokaliteta, geomorfološka obilježja ovog kraja, smještaj u europske, civilizacije krugove i naseljavanja od prapovijesnih vremena. Izuzetno smo zanimljivo područje, jako bogato arheološki i geološki i to svakako treba promovirati i potaknuti na istraživanje – objasnila je Hazulin.
