Porazgovarali smo s autoricom Andrejom Srednoselec
Poznata izložba ‘Tko tu koga ženi?’ iz Dvora Trakošćan trenutno privlači pažnju Portugalaca

U samostanu Arouca u Portugalu nedavno je otvorena jedna gostujuća hrvatska izložba. Naime, radi se o izložbi ‘Tko tu koga ženi?’ Dvora Trakošćan, čija je autorica kustosica Andreja Srednoselec. Gostovanje izložbe u Portugalu dio je kontinuirane suradnje između dvorca Trakošćan i samostana Arouca

Svečanost otvorenja privukla je brojne posjetitelje, a izložbu je predstavila hrvatska delegacija u bliskoj suradnji s lokalnim domaćinima. Porazgovarali smo s autoricom izložbe i kustosicom u Dvoru Trakošćan Srednoselec, koja nam je otkrila nekoliko zanimljivih detalja.

Podsjetimo najprije uvodno čitatelje o čemu izložba govori i čime je inspirirana?

Izložba ‘Tko tu koga ženi?’ bavi se temom ugovorenih brakova u plemićkim i aristokratskim krugovima kroz povijest, s posebnim naglaskom na ulogu žena u društvu i obitelji. Kroz arhivske dokumente, portrete, svakodnevne i simbolične predmete, izložba istražuje kako su brakovi služili kao instrument političkih saveza, ekonomskog utjecaja i održavanja društvenog statusa. Inspiraciju za izložbu čine stvarne životne priče, s posebnim naglaskom na povijest obitelji Drašković i dvorca Trakošćan.

Autorica i kustosica Andreja Srednoselec, FOTO: FB, Dvorac Trakošćan

Gostovanje ove izložbe u Portugalu nastavak je plodne suradnje Dvora Trakošćan i samostana Arouca. Kako se ova izložba tematski može povezati uz samostan, a kako uz Dvor Trakošćan?

Premda se nalaze na različitim krajevima Europe, samostan Arouca i dvorac Trakošćan dijele zajedničku povijesnu i kulturnu baštinu – život plemstva, ulogu žena unutar obitelji i religije te značaj brakova za plemićki sloj. U Arouci su stoljećima živjele žene, pripadnice visokog plemstva koje su često bile poslane u samostan kao dio obiteljskih planova, što je direktno povezano s temom izložbe. S druge strane, dvorac Trakošćan bio je dom obitelji Drašković, čija je povijest, uključujući brakove, saveze i političke odnose, dio složenih društvenih dinamika europske elite. Izložba se tako tematski i simbolički uklapa u povijesni kontekst obje institucije – prikazuje ulogu žena, važnost bračnih strategija i kulturne vrijednosti koje su oblikovale povijest i Hrvatske i Portugala.

Osobno ste ovom prilikom bili u Portugalu. Kako su domaći posjetitelji reagirali na izložbu? Što ih je najviše zainteresiralo?

Reakcije portugalske publike bile su iznimno pozitivne. Veliki interes izazvale su osobne priče snažnih žena poput Suzane, Eleonore i Julijane Drašković, koje su, unatoč ograničenjima prošlih vremena, igrale ključne uloge u očuvanju obiteljskog naslijeđa. Posjetitelje je dirnula intimna dimenzija izložbe, predmeti poput pisama, fotografija i umjetničkih radova koji svjedoče o emocijama i pričama skrivenim iza političkih i društvenih struktura. Interes su pokazali i za sam Trakošćan, kao kulturnu destinaciju, što je dodatna vrijednost ovakvih međunarodnih suradnji.

Koliko dugo izložba ostaje u Portugalu? Ima li izložba zakazana daljnjih gostovanja?

Izložba će u samostanu Arouca biti otvorena do početka srpnja ove godine. Nakon Portugala, predviđena su gostovanja u Makedoniji i Puli, a u tijeku su i razgovori s nekoliko hrvatskih muzeja. Dugoročni je cilj omogućiti što većem broju posjetitelja da kroz ovu izložbu promišljaju o važnim društvenim temama – ulozi žena, obiteljskim strategijama i kulturnim obrascima – kroz povijesni i suvremeni kontekst. 

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.