Njemački internetski portali posljednjih su dana preplavljeni dramatičnim naslovima o nadolazećoj “zimi stoljeća“ koja bi, prema pisanju nekih izvora, trebala pogoditi zemlju 2025./26. godine. Snijegom zatrpane ulice, ledene oluje i ekstremne temperature — takvi se scenariji šire društvenim mrežama i pojedinim portalima, piše Deutsche Welle. No, koliko su takve prognoze uopće utemeljene?
Od “paklenog ljeta” do “zime stoljeća”
Gotovo svake godine pojavljuju se slične najave o ekstremnim vremenskim prilikama. U travnju se govorilo o “paklenom ljetu 2025.“, a sada se ista retorika koristi za predstojeću zimu. Stručnjaci objašnjavaju da se vrijeme ne može precizno predvidjeti mjesecima unaprijed te da se radi o medijskom pretjerivanju bez znanstvene osnove.
Novi val nagađanja potaknuo je internetski članak koji slabiji polarni vrtlog iznad Sjevernog pola povezuje s mogućim prodorom ledenog zraka prema Europi. Meteorolozi potvrđuju da modeli doista pokazuju mogućnost slabijeg vrtloga, ali to samo po sebi ne znači da će Njemačku pogoditi ekstremna hladnoća.
Polarni vrtlog – složen, ali ne presudan
Polarni vrtlog je golema struja zraka koja kruži oko polova i zimi zadržava hladan zrak na sjeveru. Kada oslabi, hladne zračne mase ponekad se mogu spustiti južnije i utjecati na vrijeme u Europi. Ipak, znanstvenici upozoravaju da ta pojava ne znači nužno dolazak ledene zime. Dosadašnja opažanja ne pokazuju jasnu vezu između slabog polarnih vrtloga i neuobičajeno hladnog vremena u Njemačkoj.
Meteorolozi ističu i da na vrijeme utječe čitav niz drugih faktora – od temperatura oceana i morskih struja do općih atmosferskih obrazaca. Upravo zato, tvrde, u listopadu nije moguće ozbiljno govoriti o tome kakva će biti zima.
Granice vremenskih prognoza
Prema stručnim objašnjenjima, pouzdane vremenske prognoze moguće su samo za vrlo kratka razdoblja. Vrijeme za sljedeća tri dana može se procijeniti prilično točno, dok se kod stabilnih vremenskih sustava prognoza može protegnuti i do deset dana. Sve što prelazi te okvire temelji se na procjenama, a ne na sigurnim podacima. Meteorolozi smatraju da su očekivanja javnosti prevelika, dijelom i zbog vremenskih aplikacija koje stvaraju dojam potpunog pouzdanja, iako ga zapravo nema.
Iako je točnost prognoza danas veća nego prije nekoliko desetljeća, stručnjaci priznaju da i dalje postoji niz ograničenja, osobito kada se radi o dugoročnim procjenama.
Što uopće znači “zima stoljeća”?
U meteorološkom smislu, “zima stoljeća” je ekstremno hladna sezona koja se javlja otprilike jednom u sto godina. Posljednja takva u Njemačkoj zabilježena je 1962./63. godine i ostala je zapamćena po zaleđenim rijekama, prekidima u opskrbi energijom i ozbiljnim posljedicama za stanovništvo.
Iako uspomene na tu zimu i danas bude pažnju javnosti, stručnjaci naglašavaju da trenutačne klimatske prilike ne upućuju na ponavljanje takvog scenarija. Pojam “zime stoljeća” danas se, smatraju, češće koristi kao senzacionalistički naslov nego kao stvarna meteorološka kategorija.
Unatoč dramatičnim objavama na internetu, njemački meteorolozi poručuju da je prerano govoriti o “zimi stoljeća”. Dugoročne vremenske prognoze jednostavno nisu dovoljno pouzdane – a priroda, podsjećaju, uvijek ima posljednju riječ.
