Krapinsko – zagorska županija potpisala je ugovor s Agronomskim fakultetom u Zagrebu o nastavku projekta naziva “Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja”. Ugovor su potpisali župan Željko Kolar i dekan Aleksandar Mešić.
Savjetnica za poljoprivredu KZŽ Ivanka Kuščar napravila je kratki presjek ovog projekta koji se provodi u fazama još od 2006. godine.
Prva faza provodila se od 2006. do 2011. godine i utrošeno je preko 45.000 eura, druga faza krenula je 2011. godine i trajala je do 2016. godine za što je utrošeno preko 50.000 eura, a treća faza počela je 2017. i trajala je do 2022. godine te je za nju uloženo preko 47.000 eura. Sada je pri kraju četvrta faza koja službeno traje od 2022. do 2026. godine, a vrijedna je oko 50.000 eura. Ovom je prilikom potpisan ugovor za petu fazu projekta, koja će se provoditi od 2026. do 2029. godine. Županija je za ovu fazu osigurala 55.000 eura.
250.000 eura
– Županija je, prepoznajući važnost očuvanja vlastite vinogradarske baštine, ušla u suradnju s Agronomskim fakultetom u Zagrebu 2006. godine. Projekt se kontinuirano provodi kroz više faza, a njegov cilj je očuvanje, istraživanje te valorizacija zagorskih sorata vinove loze. Od samog početka projekta je osigurano oko 250.000 eura – istaknula je Kuščar.
Dodala je da Županija provodi i mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje za koje je ove godine osigurano 490.000 eura, a raspisat će se 13 mjera, među kojima je i ona za kupnju autohtonih sorata vinove loze (40.000 eura).
Načelnik Svetog Križa Začretja Marko Kos izrazio je zadovoljstvo što je uključen u ovaj projekt od samog početka.
– Lijepo je čuti da projekt dobro napreduje, a u narednom periodu se nadamo da će biti još i bolje. Vina poput ovih naših zagorskih na tržištu nedostaje, a vidimo da su jako dobro prihvaćena te zbog toga možemo konkurirati na svjetskom tržištu. Vinogradarstvo i vinarstvo je kroz ovaj projekt dobilo zamah i ovdje u Svetom Križu Začretju – poručio je Kos te pozdravio nastavak projekta.
U projektu od samih početaka sudjeluje i tvrtka Trgocentar d.o.o., koja u svojim vinogradima uzgaja autohtone sorte. Direktor Darko Bratković rekao je da su autohtone zagorske sorte veliki kapital jer su prepoznatljive na tržištu, kako domaćem, tako i svjetskom.
– Svjedoci smo baštinjenja naših zagorskih sorata, te smo se kao gospodarski subjekt odlučili prihvatiti tog vrijednog posla i možemo reći da smo doprinijeli vraćanju naših starih sorata na tržište. Kroz projekt je stvorena vinarija ‘Vitus’, a ujedno i razvijamo lozne cijepove, te smo time zaokružili cijeli proces – od proizvodnje cijepova, pa sve do gotovog proizvoda na tržištu – poručio je Bratković.
Dekan Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić istaknuo je da se Fakultet ponosi svojim znanstvenim i nastavnim radom, ali i snažnom suradnjom s gospodarskim i lokalnim zajednicama.
– U Krapinsko – zagorskoj županiji imamo lijep primjer dugogodišnje uspješne suradnje u kojoj važnu ulogu imaju i vinari, i lokalna zajednica. Podsjetimo, nekada se za vina iz ovog kraja često neopravdano govorilo da su ‘kiseliši’, dok danas govorimo isključivo o kvalitetnim i vrhunskim vinima. Sve to je rezultat ulaganja u znanje i nove tehnologije u vinogradarstvu i vinarstvu, ali prije svega rezultat truga i predanosti zagorskih vinara – istaknuo je dekan, pa dodao:
– Suradnja Županije i Fakulteta primjer je koji pokazuje koliko je važna suradnja znanosti, proizvođača i lokalne zajednice. Jedan od najznačajnijih rezultata naše suradnje je registracija starih klonova autohtonih sorata. Drago mi je da je naš Fakultet dio ove priče, a vjerujem da će se uspjeh nastaviti i u budućnosti – poručio je dekan Mešić.
20-ak sorti
Profesor s Agronomskog fakulteta Edi Maletić rekao je da je ovo jedan od rijetkih projekata koji ima očiti gospodarski utjecaj.
– Zagorje je jako bogato vinskim sortama, a naš je cilj izvući iz njih ono najbolje i vratiti Zagorje svojim korijenima. Kroz projekt smo pronašli ukupno 20-ak sorti, od kojih su mnoge polivalentne te mogu dati i odlična vina, ali i sjajne pjenušce. Raritet u sortimentu Zagorja su svakako Beline, njih je ukupno osam, no tu imamo još i Volovinu, Modru kosovinu… Mnoge od tih sorata već su spremne za vratiti se u zagorske vinograde – kazao je Maletić te dodao da su najveća dosadašnja postignuća ovog projekta i dva priznata klona Beline starohrvatske, koja daje sjajna stolna vina, ali i pjenušce.
Župan Željko Kolar podsjetio je da nema vinske regije u Hrvatskoj koja je po kvaliteti vina toliko napredovala kao Hrvatsko zagorje.
– To nije moje mišljenje, to su kazali stručnjaci, tako da ova konstatacija ima čvrste temelje. Vinska smo regija, imamo širinu, ali i brojne mogućnosti za dodatne iskorake. Zaštita autohtonih sorata je naša misija, radit ćemo na tome da imamo što više čokota u našim vinogradima, da imamo što više podrumara koji će se baviti našim autohtonim sortama, a sve s ciljem da dobijemo najbolja moguća vina – istaknuo je župan te dodao da ovakvih sorata nema nigdje drugdje.
– Želimo našim gostima ponuditi nešto domaće, nešto naše, nešto autohtono – dodao je.
Osvrnuo se i na problem žutice, te pozvao resorno ministarstvo na brzo i trenutačno djelovanje, jer bi se inače moglo dogoditi da za pet godina izgubimo 50 posto vinograda.
– Krapinsko – zagorska županija je od 2018. godine do danas izgubila 23 posto vinograda, a iako su se neke stvari u Europskoj komisiji promijenile po pitanju tretiranja žutice kao bolesti, nama je to poremetilo širenje sadnje naših autohtonih sorata. Ipak, prema informacijama s terena, ljudi nisu odustali od sadnje autohtonih sorti vinograda, ima na desetke pripremljenih terena, pa ćemo i mi morati ubrzati natječaj. Nećemo se bazirati samo na subvencioniranje samo autohtonih sorti, nego i svih ostalih – najavio je Kolar, pa zaključio:
– Nadam se da ćemo svi zajedno za šest do osam godina u svim našim hotelima i restoranima, uz autohtonu domaću hranu, nuditi i naša domaća, visokokvalitetna vina – zaključio je Kolar.
