Paljenje strništa zakonom je zabranjeno, a stručnjaci upozoravaju kako ne donosi željene rezultate. Nakon žetve potrebno je primijeniti odgovarajuće agrotehničke postupke kojima se čuva vlaga u tlu i učinkovito uništavaju korovi, piše Agroklub.
Nakon žetve pšenice i drugih strnih žitarica poljoprivrednici se često susreću s pitanjem kako pravilno postupiti sa žetvenim ostacima. Iako se nekada pribjegavalo paljenju strništa, takva praksa danas je zakonom zabranjena, a pokazalo se i da ne donosi koristi za tlo ni proizvodnju.
Stručnjaci stoga preporučuju prašenje strništa, odnosno plitku obradu tla koja se provodi odmah nakon žetve. Ova agrotehnička mjera izvodi se na dubini od šest do 15 centimetara, a njezina je svrha očuvati vlagu u tlu, potaknuti razgradnju žetvenih ostataka te smanjiti zakorovljenost površina.
Posebna važnost prašenja strništa je u poticanju klijanja i nicanja višegodišnjih korova, nakon čega ih je lakše učinkovito suzbiti. Među najproblematičnijim vrstama ističu se poljski osjak, zubača, divlji sirak, poljski slak i pirika.
Višegodišnji korovi teško se suzbijaju
Navedene korovne vrste, osim poljskog slaka, ne razmnožavaju se samo sjemenom nego i pomoću snažnih podzemnih rizoma koji imaju veliku sposobnost obnavljanja. Upravo zbog toga njihovo potpuno uklanjanje zahtijeva kombinaciju više mjera – od pravilne obrade tla do primjene odgovarajućih herbicida.
Posebno zahtjevno je suzbijanje slaka koji se, osim sjemenom, širi i pupoljcima na korijenu. U povoljnim uvjetima oni lako stvaraju nove biljke, zbog čega njegovo uklanjanje može biti dugotrajan proces.
Koje strojeve koristiti za prašenje strništa?
Prašenje strništa najčešće se provodi tanjuračama, kultivatorima ili višenamjenskim kultivatorima namijenjenima upravo za ovu vrstu obrade.
Nakon obavljene plitke obrade potrebno je pričekati oko dvadesetak dana kako bi višegodišnji korovi narasli na visinu od 15 do 20 centimetara i razvili tri do šest listova. Tada su najpogodniji za daljnje suzbijanje herbicidima.
Primjena herbicida preporučuje se u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima, kada je vrijeme mirno i bez vjetra kako bi se spriječilo zanošenje sredstva. Učinkovitost tretmana bit će veća pri nižim temperaturama.
Nakon tretiranja ne preporučuje se ponovno tanjuranje niti druga obrada tla. Potrebno je omogućiti da se aktivna tvar preko lista prenese u korijenov sustav i rizome, gdje će uzrokovati njihovo sušenje i propadanje.
Tek kada se utvrdi da je tretman uspješno proveden, može se pristupiti daljnjoj obradi tla i pripremi površine za novu proizvodnu sezonu.
Pravilnim postupcima nakon žetve poljoprivrednici mogu bolje očuvati kvalitetu tla, smanjiti pojavu korova i izbjeći štetne posljedice paljenja strništa.
