Mjerenje krvnog tlaka čini se jednostavnim, no jedna naizgled mala pogreška može značajno utjecati na rezultat. Stručnjaci upozoravaju da položaj ruke tijekom mjerenja krvnog tlaka može dovesti do previsoko izmjerenih vrijednosti, što u nekim slučajevima može utjecati i na procjenu zdravstvenog stanja, piše Živim.
Smjernice britanskog NHS-a preporučuju da osoba tijekom mjerenja sjedi uspravno, dok je ruka oslonjena na stol ili drugu ravnu površinu. Ipak, takav se položaj u praksi, osobito u užurbanim zdravstvenim ustanovama, ne poštuje uvijek.
Nepravilna tehnika mjerenja može rezultirati netočnim vrijednostima, a ponavljano dobivanje previsokih rezultata može dovesti i do nepotrebne liječničke obrade ili neodgovarajućih odluka o liječenju.
Položaj ruke može povisiti izmjereni tlak
Na važnost pravilnog položaja ruke ukazuje i nedavno američko istraživanje stručnjaka iz Johns Hopkins Medicinea. Rezultati su pokazali da spuštena ruka bez oslonca uz tijelo može povećati izmjereni sistolički, odnosno gornji krvni tlak, za gotovo sedam mmHg.
Ako je ruka tijekom mjerenja oslonjena u krilu, izmjerena vrijednost također može biti viša, i to za gotovo četiri mmHg.
Stručnjaci navode da rezultati potvrđuju preporuke prema kojima ruka tijekom mjerenja treba biti oslonjena na stol ili drugu ravnu površinu, približno u visini srca.
Razlog je u tome što se kod slobodno spuštene ruke mišići mogu kontrahirati, što može privremeno povisiti krvni tlak. Ako je ruka položena u krilo, između ruke i srca može nastati veća visinska razlika, što također može utjecati na izmjerenu vrijednost.
Kako pravilno izmjeriti krvni tlak?
Pravilna tehnika posebno je važna kod kućnog mjerenja krvnog tlaka. Prije mjerenja preporučuje se mirno sjediti najmanje pet minuta, bez razgovora i nepotrebnog kretanja.
Tijekom mjerenja potrebno je:
- sjediti uspravno i imati leđa oslonjena na naslon stolca
- oba stopala držati na podu
- ruku osloniti na stol ili drugu ravnu površinu
- sredinu manžete postaviti približno u visinu srca
- tijekom mjerenja ne razgovarati i ne micati se
- mjerenje ponoviti više puta kako bi se dobila pouzdanija vrijednost.
Važno je pritom imati na umu da krvni tlak nije stalna vrijednost. On se prirodno mijenja tijekom dana, ovisno o tjelesnoj aktivnosti, stresu, snu, prehrani, unosu tekućine i drugim čimbenicima.
Kako objašnjava dr. Milan Mazalin, specijalist opće medicine, upravo zato nije dobro zaključke donositi na temelju samo jednog mjerenja.
– Krvni tlak nije stalna vrijednost, već se mijenja tijekom dana ovisno o tjelesnoj aktivnosti, stresu, snu, prehrani, unosu tekućine i brojnim drugim čimbenicima. Zato ga je važno mjeriti u mirovanju i više puta tijekom nekoliko dana prije donošenja zaključaka – ističe dr. Mazalin.
Na tlak utječu prehrana, stres, san i tjelesna aktivnost
Na vrijednosti krvnog tlaka, osim same tehnike mjerenja, utječe niz čimbenika. Za snižavanje povišenog krvnog tlaka preporučuje se prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i ribom.
Posebno su korisne namirnice bogate kalijem, poput banana, rajčice, špinata, krumpira, avokada i graha, dok je preporučljivo ograničiti unos soli, prerađene hrane, suhomesnatih proizvoda i alkohola.
Na krvni tlak utječu i tjelesna težina, redovita tjelesna aktivnost, kvaliteta sna, pušenje, kronični stres, nasljedni čimbenici, hormonske promjene, pojedini lijekovi i kronične bolesti.
Kod osoba koje prirodno imaju niži krvni tlak ili povremene tegobe zbog njegova pada, dovoljan unos tekućine može biti važan. Eventualno povećanje unosa soli trebalo bi provoditi samo ako liječnik procijeni da je to prikladno.
Kava i čaj kod nekih ljudi mogu privremeno povisiti krvni tlak, no njihov učinak nije jednak kod svih.
Koje su vrijednosti krvnog tlaka normalne?
Za zdravu odraslu osobu optimalnim se često smatra krvni tlak oko 120/80 mmHg. I nešto niže vrijednosti mogu biti uredne ako osoba nema simptome poput vrtoglavice, slabosti ili nesvjestice.
S druge strane, trajno povišene vrijednosti od 140/90 mmHg ili više zahtijevaju liječničku procjenu.
Pregled liječnika preporučuje se i kod učestalih vrijednosti nižih od 90/60 mmHg, osobito ako su praćene simptomima.
Zato je kod kućnog mjerenja najvažnije koristiti pravilnu tehniku, mjeriti tlak u mirovanju i pratiti vrijednosti kroz više dana. Jedan pogrešno izmjeren rezultat ne mora nužno značiti da osoba ima problem s krvnim tlakom.
