Europska komisija objavila je nove smjernice za pripremu građana za izvanredne situacije i katastrofe. Preporuka je da svako kućanstvo osigura dovoljno hrane, vode i osnovnih potrepština za najmanje 72 sata te pripremi ruksak s najnužnijim stvarima za slučaj hitne evakuacije.
Nove smjernice predstavljene su na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu, a predstavila ih je europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib. Naglasila je kako su prvi sati nakon izbijanja krize posebno važni te da svaki građanin treba znati kako zaštititi sebe, svoju obitelj i pomoći drugima.
Poruka Europske komisije je jasna – priprema za krizne situacije počinje u vlastitom domu, školi i lokalnoj zajednici, a građani bi trebali biti spremni samostalno zadovoljiti osnovne potrebe dok organizirana pomoć ne stigne na teren.
Zalihe za 72 sata i ruksak za hitne slučajeve
Središnji dio preporuka odnosi se na mogućnost da kućanstva budu samodostatna tijekom prva tri dana nakon izvanrednog događaja. Građanima se savjetuje da unaprijed pripreme zalihe hrane, pitke vode i drugih osnovnih potrepština koje bi im omogućile preživljavanje u slučaju prekida uobičajenog funkcioniranja svakodnevnog života.
Uz kućne zalihe, preporučuje se i unaprijed spakirati torbu ili ruksak za hitne slučajeve. On bi trebao sadržavati najnužnije stvari koje bi građani mogli ponijeti sa sobom u slučaju potrebe za brzom evakuacijom.
Cilj je omogućiti ljudima da se snađu u prvim danima krize, kada opskrba i komunikacijski sustavi možda neće funkcionirati uobičajeno, a službama civilne zaštite trebat će određeno vrijeme da organiziraju pomoć.
Edukacija djece i zaštita najranjivijih
Europska komisija predložila je i niz dodatnih mjera za jačanje pripravnosti društva. Među njima je uvođenje edukacije o kriznim situacijama u dječje vrtiće i osnovne škole, kroz aktivnosti prilagođene dobi djece i osmišljene tako da ne izazivaju strah.
Posebna pozornost posvećena je i osobama s invaliditetom, za koje je potrebno osigurati odgovarajuće mjere zaštite i pomoći kako u kriznim situacijama nitko ne bi ostao zapostavljen.
Jedan od prioriteta je i poboljšanje komunikacije između vlasti i građana. Informacije o opasnostima trebale bi biti pravodobne, jasne i dostupne javnosti kako bi ljudi mogli reagirati na odgovarajući način.
Europski dan pripravnosti obilježavao bi se 23. listopada
Komisija je predložila i uvođenje Europskog dana pripravnosti, koji bi se svake godine obilježavao 23. listopada, počevši od 2027. godine.
Datum je odabran u spomen na osnivanje europskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine. Obilježavanjem tog dana želi se potaknuti građane, institucije i lokalne vlasti na redovito vježbanje, edukaciju i podizanje svijesti o mogućim opasnostima.
Prijedlog se temelji i na preporukama panela europskih građana, u kojem je sudjelovalo 150 stanovnika iz svih država članica Europske unije. Oni su zatražili snažnije uključivanje javnosti u sustave zaštite i spašavanja.
Civilna zaštita morat će prolaziti stres-testove
Nove preporuke ne odnose se samo na građane. Europska komisija pozvala je i države članice da redovito provode stres-testove svojih sustava civilne zaštite te izrađuju planove za osiguravanje kontinuiteta rada u kriznim okolnostima.
Od nacionalnih centara civilne zaštite očekuje se da mogu neprekidno funkcionirati, 24 sata dnevno, čak i u slučaju velikih poremećaja. Među mogućim scenarijima navode se dugotrajni nestanci električne energije, prekidi komunikacijskih mreža i kibernetički napadi.
Iako nove smjernice nisu pravno obvezujuće za države članice, predstavljaju važan dio šire europske strategije jačanja otpornosti na krize.
Strategija se, među ostalim, oslanja na prošlogodišnje izvješće bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, u kojem je upozoreno da se Europa zbog sve češćih klimatskih nepogoda i geopolitičkih prijetnji mora bolje pripremiti za nepredviđene događaje.
Glavni je cilj razviti kulturu pripravnosti u cijelom društvu – od pojedinaca i obitelji do škola, lokalnih zajednica i državnih institucija.
