Vozači često nastavljaju vožnju i nakon što se upali lampica za rezervu, misleći da time ne riskiraju ništa. Međutim, redovita vožnja s gotovo praznim spremnikom može negativno utjecati na pojedine dijelove automobila, a posebno na pumpu za gorivo, piše Autoklub.
Lampica za rezervu mnogima je tek upozorenje da bi uskoro trebalo posjetiti benzinsku postaju. No, odgađanje točenja goriva i učestala vožnja s minimalnom količinom benzina mogu dugoročno dovesti do problema i skupih popravaka.
Na to upozorava mehaničar George Smith Good, koji izdvaja tri razloga zbog kojih nije preporučljivo redovito voziti automobil na rezervi.
Sedimenti u spremniku goriva
Prvi razlog odnosi se na nečistoće koje se tijekom vremena mogu nakupiti na dnu spremnika za gorivo. Kod starijih automobila, čiji su spremnici često bili izrađeni od metala, korozija je mogla uzrokovati stvaranje hrđe. Sitne čestice odvajale bi se od stijenki spremnika i taložile na njegovu dnu.
Ako bi dospjele u sustav za dovod goriva, mogle su začepiti filter i otežati pravilan dotok goriva do motora.
Ipak, moderni automobili imaju spremnike izrađene od posebnih vrsta plastike otpornih na koroziju, a razvijeniji su i sustavi filtriranja goriva. Zbog toga je ovaj problem izraženiji kod starijih vozila.
Važno je pritom napomenuti da vožnja na rezervi sama po sebi ne znači nužno da će pumpa povući više nečistoća. Ona gorivo u pravilu uzima iz donjeg dijela spremnika bez obzira na njegovu napunjenost.
Isparavanje benzina
Drugi razlog povezan je s hlapljivošću benzina. Riječ je o gorivu koje relativno lako prelazi iz tekućeg u plinovito stanje.
Kada je spremnik gotovo prazan, u njemu ostaje više prostora ispunjenog zrakom i benzinskim parama. Prema objašnjenju mehaničara, takvi uvjeti mogu pogodovati isparavanju goriva.
Iako moderni automobili imaju zatvorene sustave za kontrolu benzinskih para, riječ je o još jednom razlogu zbog kojeg se ne preporučuje nepotrebno odgađati odlazak na benzinsku postaju.
Pregrijavanje pumpe za gorivo
Treći razlog ujedno je jedan od najvažnijih jer se odnosi na pumpu za gorivo, ključnu komponentu sustava koja dovodi benzin iz spremnika do motora.
U mnogim automobilima gorivo u spremniku pomaže pri hlađenju pumpe tijekom njezina rada. Kada je njegova razina izrazito niska, pumpa može ostati bez dovoljnog hlađenja, što povećava opterećenje i mogućnost pregrijavanja.
Dodatni problem može nastati tijekom vožnje kroz zavoje, na uzbrdicama ili prilikom naglog kočenja. Zbog pomicanja goriva u spremniku usisni otvor pumpe može nakratko ostati iznad razine goriva. U takvim situacijama pumpa može povući zrak, što uzrokuje nepravilnosti u dovodu goriva.
Ako se takve situacije često ponavljaju, pumpa može se prijevremeno istrošiti. Njezina zamjena pritom može predstavljati značajan trošak, ovisno o konstrukciji sustava za dovod goriva i modelu automobila.
Mehaničar ima još jedan savjet za odlazak na benzinsku postaju
Osim upozorenja o vožnji na rezervi, George Smith Good izdvaja i jednu preporuku vezanu uz samo točenje goriva.
Savjetuje izbjegavanje točenja goriva neposredno nakon što cisterna istovari novu količinu benzina ili dizela u podzemne spremnike benzinske postaje.
Naime, tijekom istovara može doći do uzburkavanja goriva i podizanja sedimenata koji su se prethodno nataložili na dnu spremnika. Te bi čestice, barem u teoriji, mogle povećati mogućnost da dospiju u gorivo koje se ulijeva u automobil.
Ipak, treba uzeti u obzir da moderne benzinske postaje imaju sustave filtriranja i kontrole kvalitete goriva koji smanjuju rizik od takvih problema.
Kako prenosi El País, preporuke mehaničara svode se na jednostavnu naviku: ne čekati da se spremnik gotovo potpuno isprazni, nego gorivo natočiti prije nego što se vožnja na rezervi pretvori u uobičajenu praksu.
