Iako se povrtlarska sezona polako bliži kraju, u vrtovima i plastenicima još uvijek prijeti jedan vrlo neugodan štetnik – kukuruzna sovica (Helicoverpa armigera). Posebno može napraviti velike štete na rajčici i paprici, a problem nastaje kada gusjenica uđe u sam plod, piše Agroklub.
Kukuruzna sovica najčešće prelazi na rajčicu nakon završetka vegetacijske sezone kukuruza. Rizik je veći ako se kukuruz uzgaja u blizini rajčica, bilo u plasteniku ili na otvorenom.
Štetu pritom ne radi leptir, već njegova ličinka, odnosno gusjenica. Ona je svijetlosmeđe boje, ima uzdužne pruge, tamnije točkice i smećkastu glavu.
Buši plod iznutra
Gusjenica buši plodove rajčice, od malih do velikih, te se hrani njihovim unutarnjim tkivom. Na površini ploda ostavlja izmet, koji se može pronaći i unutar rajčice. Meso je pritom oštećeno u različitim dijelovima ploda.
Problem je što oštećeni plodovi mogu početi trunuti, zbog čega postaju neupotrebljivi čak i za preradu. Šteta tako može biti vrlo velika.
Posebno je važno reagirati na vrijeme jer, kada gusjenica jednom uđe u plod, njezino suzbijanje postaje vrlo teško, gotovo nemoguće.
Najvažnije je reagirati dok su ličinke mlade
Stručnjaci preporučuju da se zaštita provodi dok su ličinke još mlade, odnosno u trenutku kada se s donje strane listova, gdje leptir polaže jaja, počinju premještati prema plodovima.
Kod izbora sredstva za zaštitu bilja potrebno je voditi računa o tome da je riječ o rajčici koja se bere i konzumira, pa se preporučuje konzultacija sa stručnjacima za zaštitu bilja i izbor pripravka s odgovarajućom, kratkom karencom.
Za ekološku zaštitu mogu se koristiti sredstva na bazi Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki, koja djeluju na jaja prije piljenja i na početku razvoja ličinki. Prema navedenim preporukama, takva sredstva nisu štetna za ljude i korisne kukce.
Oprez sa spinosadom
U ekološkoj proizvodnji dopuštena je i aktivna tvar spinosad, no s njom treba biti posebno oprezan jer je štetna za ljude i pčele. U plasteniku se navodi karenca od sedam dana, a nakon primjene ne bi trebalo ulaziti u plastenik jedan dan.
Kao dodatne mogućnosti zaštite navode se i Neem ulje, ocat, voda s otopljenim češnjakom ili crvenim lukom, dok se hidrogen peroksid također navodi kao sredstvo koje djeluje na jaja i mlade ličinke.
Kod kalijevog sapuna važno je paziti na koncentraciju, koja ne bi trebala prelaziti jedan posto.
Najvažnija poruka za proizvođače rajčice je jednostavna – ne čekati da gusjenica uđe u plod. Kada se štetnik već zavlači u rajčicu i počinje se hraniti iznutra, mogućnosti učinkovite zaštite znatno su manje.
