Austrijski meteorolog i klimatolog Andreas Jäger iznio je vrlo neobičnu prognozu o budućnosti ljeta, tvrdeći da bi ovo moglo biti najhladnije ljeto koje ćemo doživjeti u sljedećih 300 godina. Njegova izjava, koju je dao u razgovoru za austrijsku televiziju Tirol TV, dolazi u trenutku kada se Austrija suočava s izrazito visokim temperaturama, sušom i sve češćim vremenskim ekstremima, piše Fenix magazin.
Jäger smatra da ovogodišnje vremenske prilike nisu samo prolazna iznimka, već dio šireg trenda klimatskih promjena. Prema njegovu mišljenju, ekstremne vrućine, sušna razdoblja, snažne grmljavinske oluje, obilne oborine i klizišta sve više postaju dio nove klimatske stvarnosti.
Austrijski stručnjak upozorava da bi uvjeti kakve danas smatramo ekstremnima u budućnosti mogli postati uobičajeni. Zbog toga, smatra Jäger, društvo se mora početi ozbiljnije prilagođavati klimatskim promjenama, umjesto da ih promatra kao kratkotrajne anomalije.
Posebno ga zabrinjava opskrba vodom. U Austriji važnu ulogu u održavanju vodne bilance imaju snježni pokrivač i ledenjaci. Snijeg tijekom zime djeluje kao svojevrsni prirodni spremnik koji se postupno otapa i tijekom duljeg razdoblja opskrbljuje tlo i podzemne vode. Ako snijega ima manje ili se zbog viših temperatura počne topiti ranije, mijenja se čitava vodna bilanca.
Problem dodatno naglašavaju podaci GeoSphere Austria. Od siječnja do lipnja ove godine u Austriji je palo oko 27 posto manje oborina od dugogodišnjeg prosjeka, dok je u pojedinim saveznim pokrajinama zabilježena iznimna suša u kontekstu mjerenja koja sežu sve do 1885. godine.
Jäger zbog toga smatra da se mora mijenjati i način na koji se pristupa poljoprivredi. Cilj bi trebao biti što bolje zadržavanje vlage u tlu i smanjivanje posljedica ekstremnih vremenskih događaja. Kao jednu od mogućnosti ističe bolju zaštitu tla, među ostalim i njegovo što dulje prekrivanje kako bi se smanjilo isušivanje.
Prema njegovim riječima, prilagodba klimatskim promjenama neće biti važna samo za poljoprivredu. Problemi s vodom mogli bi imati posljedice i na opskrbu pitkom vodom, proizvodnju energije, industriju i turizam.
Austrija se, prema dostupnim klimatskim podacima, nastavlja značajno zagrijavati. Prosječna temperatura u 2025. godini iznosila je 7,9 stupnjeva, što je bilo 2,1 stupanj više od klimatskog prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990. godine. Prošla je godina tako ušla među osam najtoplijih od početka mjerenja, dok je količina oborina bila oko 17 posto ispod dugogodišnjeg prosjeka.
Posebno je izražen trend produljivanja toplinskih valova. Prema podacima GeoSphere Austria, oni danas u prosjeku traju oko sedam dana dulje nego 1960. godine, što predstavlja povećanje od približno 140 posto.
Jäger smatra da se na klimatske promjene mora reagirati na svim razinama. Kao primjere pojedinačnih poteza navodi češće hodanje i vožnju biciklom, smanjenje konzumacije mesa te promišljeniji odnos prema zračnom prometu i proizvodnji odjeće.
Ipak, njegova prognoza o najhladnijem ljetu u idućih 300 godina nije najava skorog zahlađenja, nego prije svega dramatično upozorenje o dugoročnom klimatskom trendu. Jäger smatra da se svijet još nije približio kraju zagrijavanja te da čovječanstvo još nije dovoljno ozbiljno pristupilo usporavanju tog procesa.
Prema njegovu stavu, ključno pitanje više nije kako vratiti klimatske uvjete u stanje kakvo je nekada bilo, već kako ograničiti daljnji rast temperatura i posljedice koje iz njega proizlaze.
Austrijski meteorolog i klimatolog pritom upozorava da će se društvo morati prilagoditi klimatskim uvjetima koji su već nastupili. Njegova poruka je da se postojeće stanje više ne može ignorirati, nego se s njim mora računati pri planiranju budućnosti.
